Od početka agresije na Ukrajinu 24. februara, u Latviji su uvedeni novi zakoni koji, između ostalog, ograničavaju, a ponekad i zabranjuju ruski jezik u javnom životu i školama. Cilj je poboljšati integraciju ljudi kojima je ruski maternji jezik, populacije koja predstavlja nešto više od trećine stanovništva zemlje članice EU i NATO-a.

Postsovjetske okupacijske palače i spomenici također su u opasnosti od rušenja a novi zakon obavezuje Latvijsku pravoslavnu crkvu da prekine veze s Ruskom pravoslavnom crkvom. Rat u Ukrajini postao je zlatna prilika za političare te baltičke zemlje da počnu s razgradnjom sovjetskog nasljeđa, što su željeli učiniti već duže vrijeme.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije naložilo je danas ambasadoru Latvije da u roku od dvije sedmice napusti teritorij Ruske Federacije.

U saopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se da je Latvija ranije odlučila sniziti razinu diplomatskih odnosa s Rusijom.

Ističući da je Latvija ovu odluku donijela iz solidarnosti s drugim baltičkim zemljama, a da taj razlog Rusija nije prihvatila, iz Moskve su danas poručilo da ta solidarnost znači poduzimanje neprijateljskih koraka prema Rusiji i to u režiji Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U saopćenju je također naglašeno da cjelokupna odgovornost za trenutnu situaciju pripada latvijskoj vladi.

“Latvijski ambasador u Moskvi Maris Riekstins zamoljen je da napusti Rusiju u roku od dvije sedmice. Provokativni potezi latvijskih vlasti da snize razinu diplomatskih odnosa će imati posljedice“, poručili su iz Moskve.

Ono što bi također moglo objasniti zašto su latvijski zvaničnici odlučili prekinuti veze s Rusijom ima veze s anketom prošlog proljeća koja je pokazala da 20% ljudi koji govore ruski u zemlji ima pozitivan stav prema predsjedniku Vladimiru Putinu. “Oni su to vidjeli kao rizik”, objašnjava politolog Juris Rozenvalds.

Unatoč činjenici da jedna trećina latvijskog stanovništva pripada ruskoj manjini, jedini službeni jezik u zemlji je latvijski. Karina, koja govori ruski, vidi posljedice činjenice da se ruski sada postupno ukida. “Ako ljudima kažete da su pogrešna vrsta ljudi, ne možete očekivati ​​da će se zauzeti za vas, zaštititi vas i poštovati ako se nešto dogodi. Svi smo u istom čamcu", rekla je ona za švedski kanal SVT. “Ne želim ništa mijenjati u svom životu samo zato što je neko odlučio da se ovdje više ne može govoriti ruski”, dodaje ona.

Isto tako, kao i ostale zemlje koje graniče s Rusijom, Riga je uložila velike napore da poveća svoj vojni budžet. Budžetom Latvije za 2023. povećat će se izdavanja za 710 miliona eura, od čega će polovina biti namijenjena za vojsku i unutrašnju sigurnost, objavili su u petak premijer Krisjanis Karins i ministar finansija Arvils Aeradens.

Nakon vanrednog sastanka vlade, Karins je istakao da budžet čioje je usvajanje bilo odgođeno zbog sporog formiranja tripartitne vladine koalicije nakon izbora u oktobru prošle godine, ima za cilj transformirati latvijsku ekonomiju u onu koja izvozi robu i usluge visoke vrijednosti.