Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić pokušao je javnosti prodati priču o spektakularnom preporodu namjenske industrije. Međutim, iza pažljivo odabranih brojeva kriju se gubici, pad zaposlenosti, blokirani računi, prepravljani finansijski izvještaji i uspjesi kompanija koji su počeli godinama prije dolaska aktuelne vlasti.

Lakić se, naime, pohvalio da su prihodi kompanija namjenske industrije od 2022. do 2025. porasli za više od 100 posto, dobit za 144 posto, a broj zaposlenih za 14 posto. Pažljivo je SDP-ov ministar odabrao najpovoljniju početnu godinu, prešutio je neugodne podatke, prihod predstavio kao dobit, naslijeđene ugovore kao vlastiti rezultat, a globalnu eksploziju potražnje za oružjem kao posljedicu rada Vlade FBiH.

Namjenska industrija nije nastala 2023. godine, niti su Ginex, Igman, Pretis i druge kompanije tada prvi put pronašle tržište. Njihovi proizvodni kapaciteti, izvozni ugovori, licence, certifikati i poslovni odnosi stvarani su decenijama.

Aktuelna vlast je naslijedila industriju koja je još 2016. ostvarivala više od 200 miliona KM prihoda i gotovo 30 miliona KM dobiti. Zato je pokušaj da se desetogodišnji rast sektora pripiše jednom ministru i jednom mandatu obična politička krađa tuđih zasluga.

U slučaju Pretisa ministar navodi rast prihoda sa približno 60 na 152 miliona KM i dobit od gotovo 16 miliona KM u 2025. godini. Ono što ne navodi jeste da je Pretis 2024. prvo objavio ogromnu dobit, a zatim naknadno izmijenio izvještaj i prikazao gubitak od gotovo 33 miliona KM. Razlika između prvobitno predstavljene dobiti i naknadno utvrđenog rezultata iznosila je više od 70 miliona KM. Takva promjena nije računovodstvena sitnica, nego ozbiljan finansijski i upravljački skandal.

Ministar, međutim, 2024. jednostavno preskače. Ako se gubitak iz 2024. i dobit iz 2025. posmatraju zajedno, Pretis je u te dvije godine i dalje kumulativno u minusu za približno 17 miliona KM.

Ginex je jedna od najuspješnijih kompanija namjenske industrije u BiH. Bila je uspješna mnogo prije dolaska aktuelne Vlade, a vjerovatno će biti uspješna i nakon njenog odlaska. Ministar poredi 2025. sa 2022. i prikazuje rast prihoda i dobiti. Ali prešućuje da su rezultati iz 2025. slabiji od onih iz 2024. godine. U odnosu na prethodnu godinu, prihodi Ginexa su pali približno deset posto, a dobit oko 26 posto.

To ne znači da je Ginex u problemima. Naprotiv, riječ je o snažnoj i profitabilnoj kompaniji. Ali znači da je ministrov prikaz selektivan. Kada mu odgovara, poredi sa 2022. Kada mu ne odgovara, 2024. kao da nije postojala.

Binas je kompanija kod koje aktuelna vlast ima najviše osnova govoriti o stvarnom poboljšanju. Prihodi, dobit i broj zaposlenih snažno su porasli u odnosu na 2022. godinu. To je rezultat koji treba priznati. Međutim, ni ovdje objava nije potpuna. Javno dostupni podaci ne podudaraju se s ministrovim brojem zaposlenih, a postojale su i informacije o blokadi računa kompanije. Firma može imati veliki prihod i knjigovodstvenu dobit, a istovremeno ozbiljne probleme s likvidnošću, naplatom potraživanja i izmirenjem obaveza. Ministar nije prikazao stanje računa, dugove, novčani tok, subvencije ni budžetska ulaganja. Pokazao je samo ono što dobro izgleda na društvenim mrežama.

BNT je od gubitka iz 2022. došao do dobiti u 2025, uz značajan rast prihoda i zaposlenosti. To jeste pozitivan rezultat. Ali ministar nije objavio koliko je budžetskog novca u međuvremenu uloženo, koliko je izvršeno dokapitalizacija, koliko je dugova reprogramirano i koliki je stvarni operativni novčani tok.

Igman je možda najbolji dokaz zašto visoki prihodi sami po sebi ne znače uspješno poslovanje. Kompanija je u 2025. ostvarila gotovo 194 miliona KM prihoda, ali je završila u gubitku. Istovremeno je imala 115 radnika manje nego 2022. godine. Dakle, prihod raste, zaposlenost pada, a kompanija iz dobiti prelazi u minus. Ministar za gubitak krivi "naslijeđeni nepovoljan ugovor".

U slučaju Tehničko-remontnog zavoda Hadžići, prihod je porastao sa 5,6 na 10,3 miliona KM. Ali broj zaposlenih pao je sa 213 na 99. To znači da je firma izgubila više od polovine radnika. Ministar ipak tvrdi da je kompanija stabilizovana. Nije objavio dobit, stanje obaveza, izmirenje poreza i doprinosa, broj zaključenih ugovora, njihovu vrijednost ni dugoročnu održivost poslovanja. Kompanija koja je u tri godine izgubila 114 radnika možda jeste izbjegla potpuni kolaps, ali nazivati to konsolidacijom zahtijeva mnogo više dokaza od jedne grafike.

Za Zrak ministar ne navodi gotovo nijedan konkretan finansijski pokazatelj. Kaže da kompanija ima više radnika nego prije stečaja, da izvršava ugovore, isplaćuje plaće i ide ka potpunom ozdravljenju. Koliko radnika? Koliki su prihodi? Koliki dugovi? Koliko je povjerilaca namireno? Kada se očekuje izlazak iz stečaja?

Vitezit u ministrovoj objavi nema prihod, dobit, zaposlenost ni proizvodnju. Navodi se da je firma zatečena u stečaju, da je oprema otuđena i da traju sudski postupci. Sve to može biti tačno, ali kakve veze ima sa prikazanim rastom prihoda namjenske industrije? Nikakve.

Vitezit je u objavu ubačen kako bi se stvorio utisak da ministar rješava i najveće probleme, iako nema nijednog pokazatelja stvarnog poslovnog oporavka. Za pozitivne rezultate ministar preuzima zasluge. Za negativne rezultate pronalazi prethodnike.

Također, Lakićeva objava potpuno ignoriše međunarodni kontekst. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, potražnja za municijom, eksplozivima i vojnom opremom eksplodirala je širom Evrope i svijeta. Cijene proizvoda namjenske industrije snažno su porasle, rokovi isporuke produženi, a države povećale vojne budžete. U takvim okolnostima rast prihoda nije samo rezultat upravljanja kompanijama, nego i globalne potražnje kakva nije zabilježena decenijama. Također, svi iznosi prikazani su nominalno, bez korekcije za inflaciju, rast cijena energije, sirovina, transporta i gotovih proizvoda. Viši prihod ne znači automatski i proporcionalno veću proizvodnju.

Stvarnost je mnogo tvrdoglavija od propagandnih grafika. Dok se SDP-ov ministar hvali "historijskim rezultatima", podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazali su da je izvoz proizvoda namjenske industrije u prvom kvartalu 2026. godine pao za čak 49,4 posto, sa približno 170 miliona KM na svega 86 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.

Posebno je zabrinjavajuće što je izvoz na američko tržište praktično nestao. Dok su Sjedinjene Američke Države u prvom kvartalu 2025. godine iz Bosne i Hercegovine uvezle naoružanje, municiju i eksplozive u vrijednosti od oko 47 miliona KM, u istom periodu 2026. godine Vanjskotrgovinska komora nije evidentirala izvoz u SAD. Istovremeno, kao razlozi pada navode se carinske mjere, problemi u finansijskoj konsolidaciji pojedinih kompanija, smjene uprava, prekidi proizvodnje zbog nedostatka repromaterijala, kursne razlike dolara i drugi operativni problemi koji opterećuju sektor.

Ako je namjenska industrija zaista "konsolidirana" i nikada jača, kako je moguće da je njen izvoz u samo godinu dana prepolovljen? Umjesto samohvale i selektivnog prikazivanja podataka, javnost zaslužuje odgovore na to pitanje. Jer uspješnost jedne izvozne industrije ne mjeri se propagandnim objavama na društvenim mrežama, nego sposobnošću da zadrži tržišta, povećava izvoz i ostvaruje održiv rast. Posljednji službeni podaci pokazuju upravo suprotno.