Broj stranih turista koji posjećuju Kubu naglo je opao od početka godine usred pooštrenih američkih sankcija, pokazuju podaci koje je objavila kubanska nacionalna agencija za statistiku. Manje od 360.000 ljudi posjetilo je ostrvo pod komunističkom upravom u prvih pet mjeseci 2026. godine, što je smanjenje od 58,4% u odnosu na isti period prošle godine, prema Oneiju.

Historijski kontekst odnosa

Odnosi između Washingtona i Havane su više od šest decenija obilježeni neprijateljstvom koje korijene vuče iz Kubanske revolucije 1959. godine. Nakon što je vlada Fidela Castra nacionalizovala američku imovinu, SAD su 1960. godine uvele trgovinski embargo, koji je 1962. godine prerastao u sveobuhvatnu blokadu. Tokom Hladnog rata, krize poput invazije u Zalivu svinja (1961) i Kubanske raketne krize (1962) zacementirale su status Kube kao ključnog neprijatelja SAD-a u zapadnoj hemisferi.

Iako je 2014. godine pod administracijom Baracka Obame došlo do historijskog "otopljavanja" i uspostavljanja diplomatskih odnosa, taj proces je bio kratkog daha. Dolaskom Donalda Trumpa na vlast 2017. godine, politika se ponovo okrenula prema maksimalnom pritisku, poništavajući brojne olakšice za putovanja i trgovinu.

Sadašnji trenutak: Kampanja pritiska

Trenutna Trumpova administracija ponovo je usmjerila pažnju na turistički sektor, ključni izvor prihoda za kubansku vladu koja se nalazi u teškoj situaciji, kao dio svoje kampanje pritiska na rukovodstvo ostrva. Kao rezultat toga, brojne strane aviokompanije i hotelski operateri prestali su s radom na Kubi, što je dodatno smanjilo broj posjetitelja. Ranije ovog mjeseca, Air Canada je objavila da na neodređeno vrijeme obustavlja svoje letove za Kubu, navodeći kao razlog "kontinuiranu političku i ekonomsku neizvjesnost". Avio-kompanija je već u februaru prestala letjeti na ostrvo zbog nestašice avionskog goriva.

Američki državni sekretar Marco Rubio optužio je Gaesu, konglomerat koji kontroliraju kubanske oružane snage, da djeluje kao "država unutar države". U govoru održanom na španskom jeziku, Rubio je rekao da Gaesa "gomila profit od svojih preduzeća u korist male elite", kao i da "potiskuje svakoga ko se usudi da se žali".

Humanitarne i ekonomske posljedice

Američke sankcije i efektivna naftna blokada pogoršale su već postojeću nestašicu goriva, lijekova i hrane. Cubadebate, državni novinski sajt, izvijestio je u ponedjeljak da je stopa preživljavanja djece oboljele od raka pala sa 85% na 65% od januara, kada je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će uvesti sankcije svakoj zemlji ili kompaniji koja snabdijeva Kubu naftom.

Nedostatak goriva paralizirao je velike sektore ekonomije, uključujući odvoz smeća, što je dovelo do gomilanja otpada na gradskim ulicama. Česti, dugotrajni i široko rasprostranjeni nestanci struje izazvali su rijetke proteste na ostrvu, gdje se javno neslaganje često kažnjava dugim zatvorskim kaznama. Trenutna situacija ukazuje na to da su odnosi između dvije zemlje ušli u jednu od najnapetijih faza u novijoj historiji, stavljajući kubansko društvo pred nezapamćene ekonomske izazove.