Bošnjačka zajednica u Italiji jedna je od naših najmlađih dijasporalnih zajednica u Evropi, o čemu je magazin Stav pisao u više navrata. Iako su Bošnjaci u Italiji malobrojni, to ih nije spriječilo da se kroz udruženja i džemate izuzetno dobro organiziraju. Ovu konstataciju potvrđuje i predsjednik Udruženja “Ljiljan” Mirsad Starčević, s kojim smo razgovarali o historijatu naše zajednice i aktivnostima Udruženja.
STAV: Kada se Bošnjaci masovnije počinju doseljavati u Italiju i kako započinje organiziranje bošnjačke zajednice u ovoj zemlji?
STARČEVIĆ: Po okončanju agresije na Bosnu i Hercegovinu počinje masovnije doseljavanje naših zemljaka u Italiju. U prvim godinama nije bilo nekih organiziranih druženja, uglavnom su to bila druženja kroz organizaciju sportskih i kulturno-zabavnih aktivnosti. Nakon izvjesnog perioda, počelo se s organiziranjem naših udruženja kako bismo bili i formirani u skladu s važećim zakonima Republike Italije i kako bismo mogli provoditi svoje aktivnosti u saradnji s općinama u kojima živimo.
STAV: Predsjednik ste Udruženja “Ljiljan”, koje baštini bošnjačku tradiciju u Italiji. Možete li nam detaljnije opisati aktivnosti ovog Udruženja?
STARČEVIĆ: Udruženje “Ljiljan” formirano je u decembru 2008. godine, sa sjedištem u prostorijama Općine Angolo Terme, formiranjem Skupštine i Glavnog odbora Udruženja na čelu s predsjednikom Ramom Kadrićem. Nakon formiranja, počelo se s aktivnostima učlanjivanja naših zemljaka u Udruženje i s organiziranim aktivnostima koje će pomoći našim zemljacima. Odbor Udruženja bio je glavni nosilac svih aktivnosti i svake dvije godine biralo se novo rukovodstvo. Poslije Rame Kadrića, predsjednici su bili Mehmed Krajinić, Mustafa Osmanović i trenutno sam ja na toj funkciji. Kroz svoje aktivnosti, Udruženje “Ljiljan” pokušalo je da bude prisutno u svim aktivnostima koje su od interesa za naše zemljake, tako da smo organizirali sportska, kulturna i zabavna dešavanja, a organizacija vjerskog dijela obavljala se kroz dolazak imama za vrijeme ramazana i zajedničko klanjanje i zajedničke iftare na kojima su nam bili gosti predstavnici vlasti i crkve iz općina u kojima žive naši zemljaci.
Udruženje “Ljiljan” je jedino udruženje u Italiji koje ima registriranu dopunsku školu za našu malu raju i koja je kroz svoj rad dala veliki doprinos na očuvanju našeg bosanskog jezika, tradicije i kulture. Ove godine zbog pandemije novog virusa korona nismo organizirali nastavu, ali se nadamo da će se do početka iduće školske godine stanje normalizirati i da ćemo početi s radom.Već je postala tradicija da svake godine organiziramo “Marš mira” i da tako damo svoj doprinos da se nikada ne zaboravi genocid u Srebrenici, tako ćemo i ove godine obaviti to u planinskim dijelovima ovog kraja.
Udruženje konstantno organizira i humanitarne akcije kako za naša udruženja i organizacije u Bosni i Hercegovini, tako i za pomoć našim zemljacima koji su u potrebi ovdje. U sklopu naših aktivnosti velika pažnja se pridaje saradnji s općinama u kojima živimo i radimo. Isto tako, trudimo se da obilježimo sve važnije datume od značaja za našu domovinu.
STAV: Poznato je da sve dijasporalne zajednice, pa tako i naša, ljubomorno čuvaju svoju tradiciju u zemlji trenutnog življenja. Koliko je bitno očuvati bosanski jezik, historiju i tradiciju među bošnjačkom i bh. dijasporom u Italiji?
STARČEVIĆ: Očuvanje bosanskog jezika, kulture i tradicije jeste jedan od najbitnijih zadataka ne samo Udruženja “Ljiljan” nego svih nas jer je to ono što baštinimo i što je naše. Zato svaka aktivnost koju vodimo ima za cilj očuvanje našeg identiteta i onoga po čemu smo poznati i priznati.
STAV: Osim Udruženja “Ljiljan”, u Italiji egzistira još nekoliko udruženja-džemata. Kako ocjenjujete međusobnu saradnju i na koji način oni čuvaju našu tradiciju?
STARČEVIĆ: Kako vrijeme prolazi, tako se i na ovim prostorima vidjelo da treba naći način da se organizacija vjerskog života podigne na viši nivo. Mi smo u okviru svojih aktivnosti formirali inicijativni odbor džemata u zoni gdje mi živimo i nakon nekog vremena formiran je Džemat “Ital-Bosna”, koji je jedan od tri džemata koji djeluju u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji. Ovdje je bitno naglasiti da oni imaju svoje planove i programe rada i njihovim formiranjem nama je olakšan rad jer su oni preuzeli sve aktivnosti vezane za organizaciju vjerskog života naših zemljaka.
Naravno da smo i dalje spremni nastaviti realizirati zajedno sve aktivnosti koje možemo zajedničkim snagama odraditi. Što se tiče saradnje s ostalim udruženjima, mi imamo veoma dobru saradnju sa svima koji egzistiraju, a posebno dobru saradnju imamo s Udruženjem “Stećak” iz Verone, koji su uvijek rado bili naši gosti i sa svojim folklorom su uveličavali sve naše aktivnosti kao i s našim zemljacima koji žive u gradovima Biela i Torino. Bitno je napomenuti da, osim s našim udruženjima i džematima u Italiji, imamo izuzetno dobar odnos s našim generalnim konzulom u Milanu gospodinom Draganom Mihaljevićem, kao i sa svim ostalim uposlenicima u ovom konzularnom uredu Bosne i Hercegovine.
STAV: Prema Vašem mišljenju, da li je mlađa generacija Bošnjaka u Italiji potencijal u kontekstu razvoja saradnje na relaciji dijaspora – domovina?
STARČEVIĆ: Naši mladi ovdje su izuzetan potencijal koji mi moramo pomoći i usmjeriti da kroz svoj rad budu spona između dijaspore i domovine, uvažavajući sve obaveze i potrebe koje imaju ovdje. Moramo stvari sagledavati i realno, ovdje je radna sedmica izuzetno okupirana obavezama, radi se u prosjeku 55 sati sedmično, tako da preostali dio vikenda ostane malo za odmora i rješavanje privatnih pitanja i obaveza, ali uz malo volje, mnogo toga zajedno možemo uraditi. Ono što je zaista pohvalno jeste da su se naši mladi ovdje izuzetno dobro snašli, završavaju škole svih nivoa, priznati su u firmama kao dobri radnici, a i u općinama gdje žive svi naši zemljaci dosad nije bilo primjedbi niti velikih problema s našim ljudima.
STAV: Koliko Bošnjaci u Italiji svojim lobiranjem mogu doprinijeti jačanju odnosa između dvije prijateljske zemlje kao što su Italija i Bosna i Hercegovina?
STARČEVIĆ: Najbolji odgovor na ovo pitanje jeste aktivnost koju smo proveli u saradnji s našim općinama Zavidovići, Tešanj i Maglaj i općinama u kojima živimo ovdje, a to su Angolo Terme, Costa Volpino, Rogno, Selero i Pian Camuno. Načelnici naših općina bili su nam gosti i s načelnicima italijanskih općina smo potpisali sporazum o razmijeni saradnje na sportskom, kulturnom i turističkom, te ekonomskom planu. Planirano je da za početak vršimo druženje mladih i međusobne posjete kako iz Bosne i Hercegovine, tako i mladih iz Italije koji bi bili gosti našima u Bosni i Hercegovini. Ova aktivnost je provedena neposredno pred početak pandemija virusa korona, tako da se nadamo da će ubrzo početi i njena realizacija. Raduje činjenica da se i predsjednik provincije Brescija izjasnio da se žele uključiti i da ovoj aktivnosti damo još veći značaj.
