U krivičnoj prijavi, koju je u Haagu podnijela njemačka nevladina organizacija Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR), političari se optužuju da su počinili nekoliko "zločina protiv čovječnosti u vidu teškog lišenja fizičke slobode" između 2018. I 2021. sistematskim presretanjem čamaca u Mediteranu i vraćanjem izbjeglica u pritvor u Libiju.

Odbacivanje izbjeglica je počelo u februaru 2017. godine kada je italijanska vlada sklopila dogovor s Libijom, nudeći finansiranje, opremanje i obuku libijske obalske straže za presretanje i vraćanje čamaca u zemlju u kojoj su, prema navodima humanitarnih agencija, izbjeglice pretrpjele zlostavljanje i mučenje.

Dan kasnije, sporazum je odobrilo Evropsko vijeće.

Marco Minniti, koji je bio italijanski ministar unutrašnjih poslova u vrijeme sklapanja sporazuma, je među osobama koje su u tužbi navedene kao saučesnici u šemi potiskivanja izbjeglica. Među drugim pojedincima koji se navode kao saučesnici su Matteo Salvini, lider krajnje desnice koji je bio ministar unutrašnjih poslova 2018-2019. i njegov tadašnji šef kabineta, te Matteo Piantedosi, koji je sada ministar unutrašnjih poslova.

Miniti je za Guardian rekao: „Ne znam za optužbu. Ja ću to ocijeniti, kao i ostali ministri unutrašnjih poslova od 2017. do danas. U to vrijeme, sporazum su potpisali italijanski premijer (Paolo) Gentiloni i njegov kolega (Fayez) al-Sarraj. Dakle, iz svih spisa proizilazi da ja nisam potpisnik.”

Dogovor se pokazao uspješnim u smanjenju migracije, pri čemu je broj ljudi koji su stigli na južne obale Italije tokom prve polovine 2018. godine pao za 81% u poređenju sa istim periodom 2017. Mjera je obnovljena za još dvije godine 2020. Pakt košta Italiju 13 miliona eura godišnje.

Kao dio krivične prijave, njemačka grupa za ljudska prava dostavila je dokaze koji dokumentiraju 12 incidenata u kojima su izbjeglički čamci presretnuti u Mediteranu, uključujući fotografije iz zraka i presretnute radio pozive koji upućuju na dosluh između evropskih vlasti i libijske obalske straže.

U jednom takvom radijskom pozivu, datiranom 12. februara 2020., izgleda da je avion EU Frontexa kontaktirao libijsku obalsku stražu u vezi čamca, zaključujući "misija završena" nakon što je čamac presretnut.

„Ovaj dogovor je u potpunosti u skladu s politikom EU“, rekao je Christopher Hein, profesor prava i imigracione politike na Univerzitetu Luiss u Rimu. “To je bilateralni sporazum, ali ga podržava i sufinansira EU.”

Hein je rekao da je "desetine hiljada" ljudi presretnuto i vraćeno u Libiju od 2017. godine, s 35.000 presretnutih do sada ove godine.

Glasnogovornik Salvinija odbio je komentirati kada mu se obratio Guardian. Portparol Piantedosija rekao je da ne može komentarisati pravnu pritužbu koju još nije vidio.

Na listi su i sadašnji premijer Malte Robert Abela, njegov prethodnik Joseph Muscat, bivša visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, te bivši izvršni direktor evropske granične agencije Frontex Fabrice Leggeri.

Ako bi Hag prihvatio tužbu, navedeni političari i zvaničnici bi u teoriji mogli postati osumnjičeni u krivičnom procesu i biti pozvani da se pojave pred međunarodnim tribunalom sa sjedištem u Holandiji.

Dok službenici agencija EU generalno imaju imunitet od sudskih postupaka za radnje izvršene u njihovom službenom svojstvu, sporazum između MKS-a i Evropske komisije dopušta oduzimanje imuniteta u određenim okolnostima.