Dok se nad Bliskim istokom nadvijaju prvi zimski oblaci, sporazum o prekidu vatre, koji je s velikim očekivanjima stupio na snagu 10. oktobra 2025. godine, ubrzano se pretvara u još jedan propali dokument međunarodne diplomatije.

Najnoviji podaci koje su predočile vlasti u Pojasu Gaze otkrivaju duboki jaz između proklamovanog mira i surove stvarnosti na terenu. U saopćenju Vladinog medijskog ureda navodi se da je od potpisivanja primirja zabilježeno čak 5.147 kršenja sporazuma, u kojima je život izgubio 1.421 Palestinac. Ova statistika, praćena dramatičnim izvještajima s terena, otvara pitanje da li je primirje poslužilo tek kao paravan za novu fazu humanitarne katastrofe.

Dok s izraelske strane stižu tvrdnje da se u enklavu dopremaju dovoljne količine osnovnih potrepština, zvanična statistika ih oštro demantuje. Vlasti u Gazi ističu da je na teren pušteno tek 35 posto od dogovorenog broja kamiona s humanitarnom pomoći i materijalom za obnovu. Konkretno, umjesto planiranih 210.600 kamiona, kroz kontrolne punktove prošlo je samo 72.826 vozila.

Isti obrazac restrikcija primjenjuje se i na slobodu kretanja. Od predviđenih 35.000 putnika koji su trebali preći granicu, to pravo je ostvarilo tek oko 39 posto, ostavljajući hiljade ljudi zarobljene unutar blokirane enklave.

Približavanje kišne sezone donosi novu vrstu egzistencijalnog straha za stotine hiljada raseljenih porodica. Zbog hronične blokade uvoza građevinskog materijala, obnova domova je u potpunom zastoju, pa ogroman broj ljudi predstojeće niske temperature dočekuje pod šatorima, u improvizovanim skloništima ili unutar struktura koje svakog časa prijete da se uruše. Procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da čak 1,98 miliona stanovnika Gaze, od ukupno 2,1 milion žitelja, u ovom trenutku hitno zavisi od pomoći u oblasti stambenog zbrinjavanja.

Infrastrukturni slom tu ne završava. Satelitska analiza Centra Ujedinjenih nacija za satelitske podatke (UNOSAT) iznijela je frapantan podatak da je u Pojasu Gaze oštećeno ili potpuno uništeno više od 201.000 objekata, što predstavlja čak 82 posto svih građevina na ovom području. U takvom okruženju, 91 posto domaćinstava suočava se s kritičnom nestašicom pitke vode, dok zdravstveni sistem, osakaćen oštećenjima bolnica i hroničnim nedostatkom medicinske opreme, radi s tek minimalnim kapacitetima koji ne mogu odgovoriti na stvarne potrebe stanovništva.

Od početka ratnih dejstava u oktobru 2023. godine, cijena sukoba izražena u ljudskim životima postala je nezamisliva. Prema palestinskim podacima, ubijeno je više od 74.000 ljudi, dok broj ranjenih premašuje 175.000. Uprkos tome što je veći dio enklave pretvoren u nepregledna polja šuta i pepela, lokalne strukture pokušavaju organizovati sistem za dane koji dolaze. Palestinski nezavisni odbor zadužen za upravljanje Gazom nedavno je održao niz sastanaka s agencijama UN-u s ciljem koordinacije planova za rani oporavak. Planovi obuhvataju hitnu obnovu osnovnih javnih usluga i rekonstrukciju prioritetne infrastrukture, no bez hitne i potpune promjene u režimu dostave pomoći i poštovanja primirja, ovi napori ostaju tek daleka vizija na papiru dok se stanovništvo suočava sa smrtonosnim zimskim mjesecima.