Mađarski premijer Viktor Orban je u januaru, puno prije nego što su vakcine bile spremne za izvoz, sklopio poslove vrijedne dva miliona doza ruskog Sputnika V i pet miliona doza kineskog Sinopharma, zaobilazeći tako Evropsku komisiju i postupke odobžravanja koje mora provesti Evropska agencija za lijekove (EMA). S 4,2 miliona primijenjenih doza, država od 9,7 miliona ljudi vakcinisala je više svojih građana nego sve ostale države članice EU.

I ostale vlade slijede taj primjer: austrijski kancelar Sebastian Kurz navodno je zaključio pregovore za oko milion doza ruske vakcine Sputnik V. A tokom nedavnog poziva ruskog predsjednika Putina, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su o procesu odobrenja vakcine od strane evropskih regulatora i perspektivi da se ono proizvodi u EU.

U nedavnoj anketi u Slovačkoj, Sputnik V zauzeo je drugo mjesto nakon Pfizera kao najpouzdanija vakcina protiv COVID-19, iza njega su se našle Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson. Dostupnost Sputnika V mogla bi biti ključna za postizanje imuniteta krda.

Međuti, sada se pokazuje da je Sputnik V daleko učinkovitiji u destabilizaciji istočnoevropskih vlada nego u zaštiti ljudi od koronavirusa.

Prvo, tu je pitanje učinkovitosti i sigurnosti vakcine. Iako je danas široko citirana Lancetova studija koja sugerira 91,6-postotnu učinkovitost protiv simptomatskog COVID-19 ohrabrujuća, EMA vjerojatno ima dobre razloge što ne žuri s odobravanjem njegove upotrebe. Agenciji je nedostajalo dovoljno informacija o vakcini. Uobičajena je praksa pregledavati uslove pod kojima se proizvodi vakcina i osnovne podatke o kliničkim ispitivanjima provedenim u Rusiji

Zbog načina na koj EMA radi svoj posao, upaljen je crveni alarm. Slovačka agencija za lijekove, ŠÚKL, procijenila je uzorke pošiljke koju je kupila slovačka vlada i zaključila da se sadržaj bočica razlikuje od vakcina korištenih u studiji Lancet. Serije proizvedene u različitim pogonima imale su broje nedosljednostiu; štaviše, nedostajale su osnovne informacije, uključujući informacije o stabilnosti i isteku roka vakcine.

Rusi tvrde da je vakcina izuzetno učinkovita ali u isto vrijeme samo 4,7 posto Rusa primilo je barem prvu dozu, u poređenju sa 15,5 posto u EU. Te brojke mogu svjedočiti o krajnje kozmopolitskom i altruističnom pogledu ruskih vlasti, kojima je prioritet zdravlja državljana drugih zemalja.

Vjerojatnije je, pak, da su brojke pokazatelj ekstremno niskog nivoa povjerenja ruskog stanovništva u vakcinu (što može ili ne mora biti opravdano) ili potpunog zanemarivanja svog građanstva od strane ruske vlade u ostvarivanju geopolitičkih ciljeva. Ili kombinacija oboje.

Mađarska, oslanjajući se prvenstveno na kineske i ruske injekcije, nije dobila bolji učinak u suzbijanju širenja virusa u odnosu na susjedne zemlje - upravo suprotno. Iako je broj dnevnih slučajeva u posljednje vrijeme opao, stopa novih miliona slučajeva i dalje je među najvišima na globalnom nivou, a broj dnevno umrlih blizu je svog vrhunca.

Slično tome, Srbija je početkom ove godine ubrzala s vlastitim programom vakcinisanja pomoću kineskih i ruskih vakcina, ali je sredinom marta ipak morala ući u blokadu.

Drugo je političko pitanje. Vakcina Sputnik V dolazi s prtljagom s kojom se vlade istočne Evrope, oprezne da ne ostanu dužne Rusiji, previše teško nose. Vođena tradicionalnom geopolitičkom zabrinutošću, Poljska je isključila upotrebu ruske vakcine a vlada je bila skeptična prema kineskom Sinopharmu zbog nedostatka pouzdanih podataka.

Češki čelnici, osobito proruski i prokineski predsjednik zemlje Miloš Zeman, izrazili su interes za obje vakcine iako je češka vladajuća koalicija podijeljena po tom pitanju.

Premda predsjednik igra samo ceremonijalnu ulogu unutar češkog ustavnog sistema, Zeman je počeo gurati na dnevni red vakcinu na neobično silovit način. Prošli mjesec izjavio je da su oni koji se protive upotrebi ruske vakcine (izričito spominjući ministra zdravstva Jana Blatnyja i šeficu češkog SÚKL-a Irenu Storovu) izravno odgovorni za smrt čeških građana. "Rješenje leži", rekao je, "u smjeni oboje", kazao je preuzimajući tako prerogativ premijera, a ne šefa države.

Ipak, nekoliko sedmica kasnije, češki premijer Andrej Babis zamijenio je Blatnyja liječnikom Petrom Arenbergerom, koji je već počeo istraživati ​​puteve putem kojih bi se ruska vakcina mogla kupiti i odobriti za hitnu upotrebu u Češkoj. Eskalacija situacije bila je u ponedjeljak, Babis je tada otpustio ministra vanjskih poslova Tomasa Petriceka, kritičara kupovine ruskih vakcina.

Događanja u Češkoj prate blisko ona u Slovačkoj. Krajem februara tadašnji premijer Igor Matović kupio je dva miliona doza vakcine Sputnik V, stavivši tako čelnike koalicije pred svršen čin ispred slovačkog vojnog aviona koji se upravo vratio iz Moskve s prvih 200.000 doza. Dogovor je postignut iza leđa državnog ministra vanjskih poslova, uvjerljivog atlantiste i pro-EU orijkentiranog Ivana Korcoka, koji nije imao izbora nego da podnese ostavku.

U koalicijskoj krizi koja je uslijedila, Matović je pristao napustiti položaj i preuzeti ministarstvo finansija. Kao rezultat toga, vlada je brzo rekonstituirana pod novim premijerom Eduardom Hegerom, koji je na mjestu ostavio većinu ministara koji su prije toga bili na dužnosti, uključujući Korcoka.

Ipak, to nije bio kraj sage Sputnik V. Matović je nastavio napadati vodstvo slovačkog ŠÚKL-a, koje se EMA-i htjelo obratiti za sigurnost i učinkovitost vakcine. Prošle je sedmice, vjerojatno u svojstvu bivšeg premijera, Matović otputovao u Moskvu, još jednom izdvojivši Korcoka i slovačke diplomate u Rusiji. I ne samo to, kasnije je posjetio i Orbana u Budimpešti.

Nije ga pratio slovački ambasador ili neki drugi diplomat kako bi to bilo uobičajeno u takvim prilikama. Umjesto toga, u njegovoj pratnji bio je mađarski nacionalistički zastupnik u slovačkom parlamentu iz Matovićeve vlastite stranke, Juraj Gyimesi. U videozapisu na Facebooku Orban je rekao kako će u najmodernijoj laboratoriji u Mađarskoj praviti vakcine Sputnik V za Slovačku što ostavlja dosta prostora tvrdnjama kako će takvi i slični mogući potezi značiti da je Sputnik V na kraju razbio krhke vladajuće koalicije u Slovačkoj i Češkoj.

Dvije istočnoevropske vlade bile su u rasulu, jedan prozapadni ministar vanjskih poslova je otišao, a drugi je smješten između čekića i nakovnja. Kremlj se teško mogao nadati boljem ishodu.