Kantoni u Federaciji BiH zaključno sa 31. decembrom 2024. godine duguju ukupno 690 miliona KM. Čak tri četvrtine tog duga, odnosno 75 posto, otpada na Kanton Sarajevo, najbogatiji kanton koji se suočava sa najvećim finansijskim poteškoćama u posljednjih 20 godina.

Planirana nova zaduženja

Od tačno 689,67 miliona KM, koliko je na kraju prošle godine iznosio zbirni dug svih deset kantona, Kanton Sarajevo duguje 517,41 milion KM. Drugim riječima, svi ostali kantoni zajedno duguju upola manje nego sam Kanton Sarajevo. Poređenja radi, Tuzlanski kanton duguje 26,7 miliona KM, a Zeničko-dobojski kanton 30,9 miliona KM.

Uzimajući u obzir planirana nova zaduženja i već pokrenutu proceduru za uzimanje kredita u iznosu od 90 miliona KM namijenjenog pokrivanju budžetskog deficita, jasno je da će učešće Kantona Sarajevo u ukupnom dugu kantona do kraja ove godine biti još veće.

Ovi podaci su naročito bitni u kontekstu aktuelne finansijske situacije u Kantonu Sarajevo i tvrdnji premijera Nihada Uka da je ona posljedica ukidanja pondera. Međutim, te izgovore u potpunosti obesmišljava činjenica da je ponder ukinut 2022. godine, te da je primjena novog modela raspodjele novca započela još 2023. godine, tako da ponder nikako nije mogao utjecati na projekciju prihoda i kreiranje budžeta za 2025. godinu.

Kanton Sarajevo je, podsjećamo, 29. marta ove godine usvojio "rekordan budžet" od 1,88 milijardi KM, čak 400 miliona KM veći u odnosu na iznos predviđen Nacrtom usvojenim 29. novembra 2024. godine. U samo nekoliko mjeseci su na misteriozan način projekcije prihoda Kantona Sarajevo porasle za skoro 230 miliona KM.

Iz Vlade nisu ponudili smislen odgovor na pitanja o utemeljenju takvih projekcija, ali se motiv prepoznaje u činjenici da su porasli i prohtjevi Vlade, pa su i ukupni rashodi porasli sa 1,25 milijardi KM na 1,54 milijarde KM. Da su procjene bile pogrešne, ili čak svjesno preuveličane da bi se opravdali visoki rashodi koji će se pokrivati novim zaduženjima, pokazuje činjenica da ostvarenje budžetskih prihoda do 28. jula ove godine iznosi tek 50 posto u odnosu na planirano.

Promašena projekcija prihoda

Tako je Kanton Sarajevo već početkom osmog mjeseca u godini došao u situaciju da nije u stanju redovno izmirivati obaveze dobavljačima, isplatiti regres uposlenicima ili subvencije mladima. Iako budžet nije gomila novca akumulirana na početku godina koja se troši u narednih 12 mjeseci, činjenica da je projekcija prihoda potpuno promašena, a planirani rashodi ogromni, jasno je da građane Kantona Sarajevo čeka vrela jesen i još toplija zima koju mogu rashladiti tek radijatori korisnika Toplana čiji su ključni projekti i u ovakvom napuhanom budžetu zaobiđeni.

Ukoliko Kanton Sarajevo ne uspije stabilizirati finansije, što je teško očekivati uzimajući u obzir stručnost i iskustvo premijera Uka, postoji opasnost da se ta situacija prelije i na širu ekonomiju, s obzirom da veliki broj firmi iz Sarajeva radi sa Vladom kao dobavljači. Nelikvidnost Kantona Sarajevo tako može izazvati lančane dugove u privatnom sektoru.

Odgode plaćanja obaveza

Jedino rješenje za kojim Vlade poseže, pored odgode plaćanja obaveza, jeste novo kreditno zaduženje, koje će dodatno podebljati ukupan dug Kantona Sarajevo. Taj dug je, podsjećanja radi, zaključno sa 31. decembrom 2018. godine, kada je tadašnja Vlada Šestorke preuzimala mandat, iznosio 191,2 miliona KM, te je u međuvremenu utrostručen. Samo na ime kamata na ove kredite će Vlada Kantona Sarajevo u 2025. godini platiti 36 miliona KM.

U ovoj godini se Kanton Sarajevo namjerava zadužiti za ukupno 235 miliona KM. Uzimajući u obzir prethodni saldo, te ostvareni budžetski deficit u prošloj godini u iznosu od čak 170 miliona KM, projekcije o rastu duga Kantona Sarajevo na skoro milijardu KM do kraja ove godine postaju itekako realne i izvjesne.