Posjetom u Livnu, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, okončao je svoju trodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini, tačnije gradovima sa hrvatskom većinom, zaobilazeći tako zvanične političke predstavnike ostalih naroda. Osim što se nije pojavio u Sarajevu, Milanovića nije bilo ni na obilježavanju dvadeset šeste godišnjice Genocida u Srebrenici.
Prethodnih dana, hrvatski predsjednik je u populističkom tonu i kao izrazito nepristojan gost govorio o Bosni i Hercegovini. Čak je i u maniru lošeg poznavaoca historije i političkih procesa bosanskohercegovačke Hrvate nazvao dijasporom, što je teza koja nema činjeničnog uporišta i izrazito je štetna za bh. Hrvate.
Komentarišući izjavu člana predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, u kojoj ga s pravom naziva "nepristojnim gostom", Milanović uzvraća bahato "da on nije gost nekoga sa čaršije".
U ovoj izjavi ogleda se licemjerna politika Milanovića prema Bosni i Hercegovni i njenom glavnom gradu, u kojem je nekoć rado dolazio kao gost na skupovima Socijaldemokratske partije (SDP).
Podsjećanja radi, Milanović je 2010. godine bio na skupu podrške aktuelnom legitimnom članu predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željku Komšiću. U svom obraćanju prisutnim, između ostalog je rekao:
"Dragi građani Sarajeva, dragi prijatelji, dragi susjedi, iz Hrvatske i Srbije su u ovaj grad i ovu zemlju prečesto dolazili mentori i tutori. Ne dolazim ni kao mentor ni kao tutor, nego kao prijatelj, kao europski socijaldemokrat da pružim podršku pravim ljudima, Željku Komšiću za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Zlatku Lagumdžiji. Da budete najjači jer dolazimo iz iste obitelji, bez obzira koje smo vjere, nacije, porijekla - dijelimo nekoliko temeljnih vrijednosti: sloboda, pravda, jednakost. To su temeljne ljudske vrijednosti", istakao je tada fanatično Milanović.
Izgleda da je Milanović odustao od principa "pravde i jednakosti" koje je tada propagirao, jer očito ne gleda jednako niti postupa pravedno prema "svojim susjedima" iz Bosne i Hercegovine.
Očito je da Milanović svojim publicističkim istupima među bh. Hrvatima nastoji zadobiti povjerenje, koje je više puta do sada iznevjereno, posebno na međunarodnom planu gdje politika Milanovića i saradnika doživljava debakl.
Posljednja dva očigledna poraza hrvatskih aspiracija prema Bosni i Hercegovini dogodila su se nedavno tokom NATO samita u Briselu, te nekoliko dana nakon toga u Evropskom parlamentu, gdje se nije udovoljilo politici podjela koju Milanović čvrsto zastupa.
Želi li u budućnosti Bosnu i Hercegovinu kao partnera i prijatelja, Milanović će prvo morati promijeniti vlastiti odnos prema Bosni i Hercegovini, ali i Bošnjacima kao većinskom narodu u njoj.
