Krađa zlatne kacige Coțofenești i triju dačijskih narukvica u ranim jutarnjim satima u muzeju Drents u Assenu izazvala je pometnju u Rumuniji, zemlji koja je te artefakte posudila Nizozemskoj i koja se smatraju rumunskim nacionalnim blagom. To se događa upravo u trenutku kada zemlja prolazi kroz najgoru demokratsku krizu od pada komunizma 1989. godine, nakon što je Vrhovni sud početkom decembra poništio drugi krug predsjedničkih izbora na kojima je vodio Calin Georgescu, ultranacionalistički kandidat blizak Rusiji.

Kacigu iz Coţofeneştija, koja datira iz prve polovine 4. stoljeća pr. n. e. je slučajno otkrilo dijete 1927. godine a ona je, prema nekim stručnjacima, “simbol cijele nacije“.

Usred vala međusobnih optužbi, gubitak arheoloških predmeta iz kraljevstva Dacie (Dakije, Dačije) - jedne od najvećih drevnih civilizacija Evrope, uz ibersku, keltsku i germansku - odnio je svoju prvu žrtvu: Ernesta Oberlander-Târnoveanua, direktora Nacionalnog muzeja historije Rumunije (MNIR) zaduženog za sigurnost neprocjenjivih komada. Trojicu osumnjičenika za pljačku uhapsila je nizozemska policija, no komadi još uvijek nedostaju.

Iznenadna smjena je čisto politička, kaže Oberlander-Târnoveanu, koji bi trebao napustiti svoju dužnost za nekoiliko dana. “Ministarka je tražila zadovoljštinu pred pritiskom koji dobiva odozgo”, objašnjava direktor, dodajući kako je “svaki događaj neobuzdano ispolitiziran kada se vodi neprincipijelna politička bitka, kakav je kod nas trenutno u toku”, misleći na borbu između vladajuće koalicije, koju čine socijaldemokrati i liberali i krajnje desnice u usponu, koja se nada da će preuzeti mjesto predsjednika u maju.

“Na brodu s rupom su ljudi koji se bore upravljati brodom dok tone”, kaže politički neopredijeljeni stručnjak koji ponavlja da nije optužen za kršenje bilo kojeg važećeg zakona ili propisa za ugovor s nizozemskom umjetničkom galerijom o promociji blaga te istočnoevropske zemlje. Odluka je uslijedila nakon što je premijer, socijaldemokrata Marcel Ciolacu, pozvao šefa podružnice da poduzme drastične mjere, poput otpuštanja svih koji su potrebni iz institucija odgovornih za ugovor o prenosu plemenitih metala u Nizozemsku za izložbu pod nazivom „Dacia, carstvo zlata i srebra“, koja je već gostovala u Rimu i Madridu.

Nakon krađe Ciolacu se ograničila na odbranu od napada svojih političkih suparnika, posebno ekstremno desničarskih frakcija, tvrdeći da nikada nije potpisala vladin dekret kojim se tim artefaktima dopušta da ih se iznese sa rumunske teritorije. Tri dana kasnije kazala je da sva odgovornost pada na nizozemske vlasti: “Za nas je od vitalnog značaja da istraga dovede do hvatanja lopova i potpunog povrata dačkog blaga; nizozemska država snosi punu odgovornost za ovu situaciju.”

Međutim, analitičari ističu da je mjera politički motivirana nadolazećim predsjedničkim izborima na kojima, prema anketama, ponovno pobjeđuje Georgescu, kandidat kojim ima snažnu podršku na TikToku, a koji je šokirao zemlju svojim mesijanskim i suverenističkim porukama. Ultranacionalista, koji je tražio glave odgovornih, krađu blaga je nazvao “diplomatskim incidentom”.

“Ovo nije obična pljačka! Iza ovog krivičnog djela stoji poruka! Od hiljada izloženih eksponata u tom muzeju, samo su ovi ukradeni, pa možemo razumjeti poruku iza tog gesta: ukrast ćemo vam identitet kad god poželimo, jer ne znate braniti svoje vrijednosti! Ovo je bila prava krađa, opet krađa identiteta!” rekao je Georgescu.

Remek-djela su ukrala četiri lopova koji su u nekoliko minuta razvalili vrata nizozemskog kulturnog centra i ukrali samo rumunske predmete. U Rumuniji se stari grad kraljevstva Dačije štuje kao jedno od najvećih nacionalnih blaga, proučava ga se u školskim udžbenicima. Stručnjaci smatraju da će biti nemoguće pronaći kupca, pa predviđaju da bi jedini način zarade bio biti da rastali zlato od kojeg je napravljen.

„Dačija je bila civilizacija izgrađena na čvrstim tračkim temeljima, ali koja je upijala grčke i skitske utjecaje, kasnije keltske i rimske, s inventivnošću i originalnošću, prije nego što je doživjela nagli i nasilni kraj, upravo u trenutku kada je dosegla svoj kulturni vrhunac, kao rezultat osvajanja od strane Rimskog Carstva,” objašnjava Liviu Iancu, arheolog i istraživač na Institutu za napredne studije kulture i civilizacije Levant u Bukureštu.

Taj stručnjak priznaje da se na krađu u zemlji gleda kao udar na nacionalni identitet. “Moderna rumunska država građena je od 1848. na temelju nacionalne ideologije koja je naglašavala, na jednostavan način i u skladu s evropskim duhom vremena, dačko i rimsko porijeklo rumunskog naroda”, kaže on. "Za razliku od zapadne Evrope, gdje je nacionalizam kao ideologija nestao nakon 1945. godine, u Rumuniji su ga obnovili i njegovali komunisti, održavajući se u oblicima koji se ne razlikuju mnogo od onih iz 19. stoljeća i današnjice", kaže Iancu, koji također žali zbog “hroničnog problema finansiranja historijskog naslijeđa u Rumuniji. “Iako rumunske političke elite često pribjegavaju rudimentarnoj upotrebi historije i nacionalnog ponosa kako bi osvojili glasove građana, u stvarnosti su mnoga arheološka nalazišta uništena, mnogi su muzeji u poodmakloj fazi propadanja, a specijalizirano osoblje prima plaću za preživljavanje, pa čak je i ponižavano.”

Kao primjere spominje da je veliki dio Nacionalnog muzeja historije u Bukureštu zatvoren od 2002. godine i da je utvrđenje Geta Argedava, koje se nalazi 20 kilometara od glavnog grada, djelimično zatrpano smećem i uništeno proširenjem groblja. EL PAIS