Da nije ljubavi prema zavičaju
(domovini, rodnoj grudi),
nestali bi mali narodi.

Šejh Jujo

 Mostar je uvijek kroz historiju bio mjesto Zavičajnosti za sve ljude dobre volje, pa i danas ta ideja njeguje i oblikuje čovjekovo dostojanstvo, uprkos društvenoj krizi, gušenju optimizma, moralnim padovima. ali i uzdignućima.

Iz snage Zavičajnosti Mostarci sagledavaju ljudske mogućnosti i obaveze, realni su i na osnovu toga valoriziraju date odnose, čime odolijevaju ostrašćenim idejama, društvenim napadima i bezrazložnom pesimizmu, koji objektivno nema opravdanja jer su Mostarci svojim ponosom i mudrošću uvijek prevazilazili brojne historijske izazove.

Samo se tako može objasniti neumornost probosanskih snaga kojima je stalo do dostojanstva ljudi, ali i njihovim težnjama da Mostar bude grad svih njegovih stanovnika.

Bosna i Hercegovina već godinama prolazi kroz velike i turbulentne političke i društvene procese i promjene. Agresija na Bosnu i Hercegovinu, pored genocida i brojnih drugih nedaća, uz potporu političkih dezintegrativnih faktora, oduzela joj je šansu za kvalitetnim i kontinuiranim unapređenjem funkcionalnog civilnog društva koje predstavlja jedini milje u kojem se istinski djelotvorno može ozbiljiti savremena demokratija i zaštita ljudskih prava.

Veliki broj sociologa i političkih teoretičara tvrdi da je najsloženiji i najdugotrajniji proces u formiranju demokratske države upravo proces uspostavljanja građanskog ili civilnog društva uz izgradnju njegovih temelja, odnosno demokratije, vladavine prava, zaštite ljudskih prava, višestranačja, jednakosti građana, slobodnih medija itd.

Zaista, riječ je o stalnom procesu, uvijek u iskušenju, u kojem je glavni subjekt građanin kao politička osoba, vlasnik suvereniteta i autonomni pojedinac koji dobrovoljno odlučuje o svom angažmanu, artikuliranju svojih interesa i udruživanju.

Međutim, postavlja se pitanje šta je to civilno ili građansko društvo. Šta čini opseg i doseg tog pojma, koje su njegove vrijednosti, kako ga shvatati i da li uopće postoji u realnosti? Mnogo je definicija i sigurno je da je civilno društvo kroz historiju, odnosno misao o njegovim bitnim karakteristikama prolazila kroz više faza. U lepezi relevantnih političkih teorija od Aristotela pa sve do Hegela, i ostalih koji su dali nemjerljiv doprinos razumijevanju civilnog društva, uočava se transformacija koncepta civilnog društva i države kao političkog aparata i njihovog specifičnog višeslojnog odnosa koji se kretao od potpune istovjetnosti do krajnje distinkcije.

Pojam civilnog društva izveden je iz sintagme societas civilis, latinskog prijevoda grčkog pojma koinonia politike, i označava sistem u kojem postoje zakonom uređeni odnosi i prava građana, s ciljem da osiguraju preduvjet za slobodu i jednakost, a građani vlastima svojom slobodnom voljom i u demokratskom ambijentu i konkurenciji programa, stranaka i ličnosti daju legitimitet izborima.

Ključni faktor funkcioniranja civilnog društva, pored zakonske regulative i institucija, jeste građanin kao politička osoba sa svojim sistemom vrijednosti, stavovima i mišljenjem.

Mostarci su posljednji put imali izbore 2008. godine, te nakon toliko vremena, u decembru ove godine imaju priliku koristiti svoje demokratsko pravo i birati svoje predstavnike u vlasti.

Stoga, građani Mostara u trenutnim društveno-političkim odnosima moraju itekako biti svjesni historijskog trenutka i pokazati visok stepen razvijenosti političke kulture i sposobnost iščitavanja poruka kao i razumijevanja političkih koncepata koji im se nude.

Moraju pokazati da u sebi gaje esencijalnu supstancu zoon politikona, koji je svjestan da je on nosilac suvereniteta, autonomni pojedinac kojem pripada politički subjektivitet i da on iskazuje svoju volju na izborima, birajući i svojim glasom određujući ko će štititi njegove interese i rješavati postavljene probleme, ko će vladati – u ime njega.

U ovom trenutku ne smije biti prostora bilo kakvoj pasivnosti prema političkoj situaciji. Samo učešćem na izborima, iskazivanjem političkog stava i apsolutnim razumijevanjem društveno-političkih procesa koji se okreću prema i u Bosni i Hercegovini može se oduprijeti zloćudnim i dezintegrativnim političkim projektima i velikodržavnim idejama, ali i idejama koje skreću sa suštinskih i bitnih tema.

Otvoreno društvo možemo imati samo kad pokažemo spremnost da se za njega borimo i, kako tvrdi Karl Popper: “Ako je jedno društvo otvoreno, ono mora biti spremno da ima neprijatelje.”

Stoga je važno u političkoj areni iskazati svoj stav i podržati politički koncept koji stoji nasuprot političkim idejama i projektima velikodržavne matrice iz proteklog rata i historije, isključivosti ali i ideološkim lutanjima. Politički koncept koji promovira duhovnost Bosne i Hercegovine (bogatstvo različitosti, suživot, otvorenost prema drugom i drugačijem, toleranciju, poštivanje ljudskih prava, građansko društvo, demokratiju, vladavinu prava, kulturu, zajedništvo i domoljublje) sprečava podjele i protivi se negacijama civilizacijskih naprednih ideja. U Mostaru na ovogodišnjim izborima oličen je kroz politički savez probosanskih snaga multietničkog sastava Koalicija za Mostar 2020. (SDA, SBB, DF, SBiH i BPS).

Sve forme duhovnosti i života koje su se rađale kroz historiju u Mostaru sažimaju se u popularnom izrazu mostarski duh, koji je generacijska sinteza intelekta i kulturološkog nerva čovjeka ovog podneblja. Njegova je filozofija bila, jeste i bit će – nedjeljiva Bosna i Hercegovina i jedinstveni Mostar.

Naime, samo zahvaljujući fenomenu mostarskog duha, sve forme duhovnosti i života mogle su da žive i razvijaju se u otvorenom kozmopolitskom društvenom životu i komunikaciji koja nije poznavala isključivost. Mostarski duh je kondenzacija svega pozitivnog iz prošlosti, ali i bogatstvo koje je imanentno modernim evropskim stremljenjima i tendencijama.

Decembarski izbori prilika su da Koalicija za Mostar 2020. (SDA, SBB, DF, SBiH i BPS) s multietničkom listom kandidata na čelu s dr. Zlatkom Guzinom, na tragu tekovina Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, koja je predvođena Safetom Oručevićem na prvim lokalnim izborima nakon rata, sada trijumfom reafirmira mostarski duh i porazi nametanje nepotrebnih i zloćudnih podjela koje žele razoriti tkivo probosanskih snaga. Samo jedinstvenim stavovima i nastupom probosanskih snaga moguć je jedinstveni Mostar kao faktor zajednice koji će omogućiti ostvarenje svih zadataka koje život stavlja pred građane.