Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama ocijenilo je osnovanim zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću od Mitropolita Mitropolije budimljansko-nikšićke Metodija.
Naredba suda
Ukoliko Metodije odbije da postupi po ovom zahtjevu, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti.
- Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obilježja iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi, jer isti predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl.411 a u vezi čl.23. Krivičnog zakonika Crne Gore - kaže se u saopćenju Osnovnog suda.
Dodaju da je mitropolit Metodije dužan da preda spomen-obilježje Pavla Đurišića koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama.
- Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru sigurnosti "Sjever", Odjeljenju sigurnosti Berane. Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar sigurnosti "Sjever", Odjeljenje sigurnosti Berane. Javnost će biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama - kaže se u saopćenju, prenosi Pobjeda.
Biografija mitropolita Metodija
Mitropolit budimljansko-nikšićki Srpske pravoslavne crkve Metodije, svetovnog imena Ljubiša Ostojić, rođen je 1. aprila 1976. godine u Sarajevu. Porijeklom iz crnogorskog Žabljaka, osnovnu školu i dio srednje završio je u Sarajevu, a nakon izbijanja rata preselio se sa porodicom u Podgoricu, gdje je maturirao i završio Ekonomski fakultet. Pored ekonomske diplome, stekao je i zvanje diplomiranog teologa na Bogoslovskom fakultetu Svetog Vasilija Ostroškog u Foči, a obrazovanje je nastavio u Beogradu i na Aristotelovom univerzitetu u Solunu.
U monaški život ušao je 2002. godine u Cetinjskom manastiru, a 2004. je zamonašen, dobivši ime Metodije po Svetom Metodiju Slovenskom. Bio je blizak saradnik mitropolita Amfilohija Radovića, koji ga je postepeno pripremao za episkopski čin. Godine 2018. hirotonisan je za vikarnog episkopa dioklijskog, a 2021. preuzeo je budimljansko-nikšićku eparhiju od mitropolita Joanikija. Tokom litija u Crnoj Gori 2019. godine, prema navodima medija, pretukla ga je policija na mostu na Đurđevića Tari.
Mitropolit bez ispunjenih uvjeta
Od posljednjeg majskog Sabora vladika Metodije je mitropolit, iako ne ispunjava ni uvjete novokomponovanog kanonski neutemeljenog titulara uvedenog 2024. u SPC, pisao je ranije Danas. Čak i u vjerski i nacionalno raspolućenoj Crnoj Gori svi tvrde da je to nagrada za "izdaju", iako u Srpskoj patrijaršiji kažu da je vladiki iz Berana mitropolitsko zvanje "dao" sam Sveti Sava, kao osnivač Eparhije budimljansko-nikšićke.
U crkvenim krugovima niko nema dilemu da je to jedna od disciplinskih mjera protiv mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija (Mićovića), između ostalog i zato što nije popustio pritisku Patrijaršije da povuče potpis sa pisma protiv crkvenog vrijeđanja studenata u buntu.
Aktivan u političkom životu
Metodije je poznat i po svom angažmanu u javnom i političkom životu Crne Gore, često izazivajući kontroverze. Izazvao je pažnju dodjelom Ordena Svetog Georgija Pobedonosca Prvog reda predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, što su neki u crkvenim i političkim krugovima ocijenili kao znak približavanja aktuelnoj struji u SPC-u predvođenoj patrijarhom Porfirijem i episkopom bačkim Irinejem.
Njegov rad i stavovi nerijetko su predmet polemika, posebno kada se tiču interpretacije događaja iz Drugog svjetskog rata. Lokalna NVO ga je prijavila zbog, kako tvrde, revizionističkih izjava, što je on ocijenio kao dio "šire kampanje protiv SPC-a u Crnoj Gori".
Hvalospijev ozloglašenom četniku
Posljednji događaj koji ga je doveo u centar pažnje jeste kada je u selu Gornje Zaostro kod Berana otkriven spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Po nalogu Ministarstva kulture, spomenik je trebalo da bude uklonjen, ali su ga mještani premjestili u obližnju crkvu. Upravo je mitropolit Metodije bio taj koji je spomenik otkrio.
Na liturgiji i saboru bilo je nekoliko stotina ljudi. Okupljeni su nosili četnička obilježja, majice "Srbska kraljevska vojska u otadžbini", "Živ je Draža, umro nije, dok je srpstva i Srbije", a osim iz Crne Gore, došli su iz Srbije i Bosne i Hercegovine…
Metodije je poručio da će spomenik staviti u crkvu, "pa nek dođu da ruše crkvu", dodajući da će, "ako se narod probudi", statua Đurišiću biti i u centru Berana, pišu Vijesti.
- Najbitnije je da budemo slični njemu (Đurišiću), da budemo vjerni svome rodu, da znamo ko smo – da smo Srbi, da smo pravoslavni. Jer mnogi danas, koji su nas najviše tih godina klali, potiču iz naših korijena. Spremno čekaju, kao ulizice, bilo koju imperiju da prođe ovim prostorima, da bi joj se stavili na uslugu…- naveo je on.
Metodije je ocijenio i da su oni koji dolaze da "sruše spomenik", tu po "naređenju evropejaca".
- Ne bojimo se mi više ni sile - nismo se ni ranije bojali, a pogotovo ne danas. Sile njihove, koja ni red na ulicama ne može da uvede, a došli da po brdima ruše spomenike najvećih srpskih vitezova… Ne treba da se junače nad nama po direktivama tih građanskih, uglađenih, umivenih, finih evropejaca, koji im daju naređenja i šalju ih ovdje. Mogli su ovom selu možda pomoći na neki drugi način - da doprinesu, da nešto daju, a ne da dolaze sa silom da ruše i razaraju - rekao je on, objavila je Nova.rs.
