Hrvatska koristi svaku priliku da u međunarodnim krugovima maksimalno promovira “nužnost” izmjene izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, kako bi se stvorio dodatni pritisak na Bosnu i Hercegovinu, tačnije, na Bošnjake, još tačnije na lidera SDA Bakira Izetbegovića da pristane na Čovićeve želje.

Upravo to se dešava i na samitu šefova država ili vlada 30 zemalja saveznica NATO-a koji se danas završava u Bruxellesu i na kojem će biti usvojen dokumnet "communique" u kojem se spominje i Bosna i Hercegovina. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je nedavno “da hrvatska vlada nije reagirala na pokušaj nekih zemalja da se iz završne deklaracije NATO samita u dijelu o Bosni i Hercegovini izostavi spominjanje Daytonskog sporazuma i konstitutivnosti triju naroda”, a na to je reagirao Grlić Radman koji je kazao da ta izjava nema nikakvog uporišta. On je istaknuo da je radna skupina za pripremu dokumenta prihvatila formulaciju Vlade Hrvatske da se spomenu Dayton, konstitutivnost, jednakopravnost i reformski procesi, prvenstveno izmjena izbornog zakona.

Ipak, izjava Milanovića da neće podržati deklaraciju NATO ako se ne spomenu Dayton, konstitutivnost naroda i izmjena izbornog zakonodavstva, ako je vjerovati Večernjem listu, urodila je plodom. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg napravio je kompromis s Milanovićem na način da će u završnoj deklaraciji samita biti spomenut Daytonski sporazum i reformski procesi, odnosno izmjena izbornog zakonodavstva, ali se ne spominju konstitutivni narodi.

Bez obzira na to koliko bila jaka diplomatska ofanziva Hrvatske, neke stvari ipak ne mogu proći. Izostavljanje pojma konstitutivnosti iz završne deklaracije samita vjerovatno je poruka u kojem smjeru razmišljaju zapadne zemlje. Konstitutivnost polahko pada u zaborav.