Nakon burne rasprave u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH usvojen je Zakon o gasovodu Južne interkonekcije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Protiv su bili iz HDZ-a jer su ostali pri stavu da projekat ne može voditi državna kompanija BH Gas i zbog gubitaka u kojima se nalazi. 

Riječ je o strateškom projektu za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju koji će omogućiti alternativno snabdijevanje gasom čime se otklanja ovisnost o ruskom gasu. Predlagač zakona je bio Klub Bošnjaka jer Vlada Federacije BiH nikada nije vratila u parlamentarnu proceduru zakon nakon što ga je povukla prošle godine.

Zakon je prvobitno 2021. godine usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH ali nikada nije dospio na dnevni red Doma naroda FBH zbog opstrukcije HDZ-a.

Putinov plin koji dolazi Dodikovim kanalima 

Zakon je ponovo usvojen u Zastupničkom domu FBiH u decembru prošle godine i predlagač je bio Klub zastupnika SDA. Nakon toga predsjedavajući Doma naroda FBiH Tomislav Martinović nije zakazao sjednicu pa je grupa delegata svojim potpisima zatražila sazivanje sjednice, što je i učinjeno.

Mnogi su se tokom rasprave javili za riječ.  

Govorio je i predsjednik Kluba Bošnjaka Muamer Zukić naglasivši da se ovim zakonom dolazi do alternative, eliminacije monopola, do bolje cijene, kvaliteta, novih izvora, novog pristupa.

- To je ekonomski aspekt i naravno nova područja dobijaju gas. Tehnički, oslanjamo se na gasovod star 40 godina. Projekat je vrijedan 200 miliona eura, važan je u pogledu dostupnosti gasa, postojećeg prolazi kroz RS i tu ovisnost treba da se eliminišemo. Dođe da smo ovisni o Putinovom plinu koji dolazi Dodikovim kanalima a to ne želim. Govorim u svoje ime - rekao je na sjednici, između ostalog, Zukić. 

Predsjednik Kluba Hrvata Damir Džeba smatra da predsjednik BH Gasa ne može na primjeren način provesti unutrašnju restrukturiranje i provesti projekat Južna interkonekcija i da bi to trebalo povjeriti nekom drugom operateru i zbog višemilionskih gubitaka ove firme.

Također je skeptičan da bi realizacijom bio izgrađen gasovod u Zapadnohercegovačkom kantonu, Livanjskom i Hercegovačko-neretvanskom.

Ne može Elektroprivreda HZHB biti nosilac projekta

Delegatkinja Sanela Klarić iznijela je nekoliko argumenata zašto nova kompanija ne bi mogla iznijeti jedan ovakav projekat. Navela je kako je sva dokumentacija od 2009. godine na BH Gasu te pitala da li bi ta nova kompanija imala potrebne stručnjake. 

Po završetku rasprave predsjednik Kluba Hrvata Damir Džeba tražio je pauzu od 15 minuta koja se produžila na više od sat vremena.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Vedran Lakić je imao potrebu da se obrati delegatima. 

- Za transport gasa je ovlaštena firma BH Gas i zadužena za izgradnju transportnog sistema. Zašto ne bi trebalo da bude druga kompanija? Ovako malo kilometara Južne interkonekcije ne mogu tehnički da se organizuju dva transportera. S druge strane, spominjana je Elektroprivreda HZHB. Postoje zakonske barijere da bude EP HZHB. Ako govorimo o finasijskim minusima i jednoj i drugoj elektroprivredi, imale su loše rezultate EP HZHB 80 miliona a EP BiH u 2023. godini ima 331 milion minusa i isključivo zbog lošeg upravljanja, investicijskih odluka... 

Zašto BH Gas? Spominjala se firma Monter i tužba da se plati sedam ili osam KM. To je BH Gas platio. Spominjana je arbitraža od 20-ak miliona, u najgorem slučaju, ovaj iznos će se dijeliti između BH Gase i Energoinveste. Svi krediti koje je BH Gas imao do sada isplaćeni - kazao je Lakić. 

Za gasifikaciju zainteresirane USK, TK, Posavski kanton 

Kaže da se izgradio gasovod od Visokog do Brnjaka i to 2008. godine, time se napaja industrija u Kreševu.

- Isto tako je ostavljena mogućnost da se i Kiseljak priključi na ovaj dio gasovoda - kazao je Lakić.  

U okviru realizacije projekta, kaže Lakić, predloženo je da se formira tim za implementaciju i da bude tamo gdje se bude gradilo, u Hecegovini. 

- Kriterij za ulazak u taj tim je stručnost. Nadzornom odboru BH Gasa mandat ističe sutra i već od narednog dana imamo mogućnost da u novi NO imenujemo ljude za koje se dogovorimo. Ovim je ispunjen zaključak Zastupničkog doma FBiH. Južna interkonekcija je mnogo ispolitizirana. Radimo i na zapadnoj i sjevernoj interkonekciji. Posjetili smo USK i upitali da li su zainteresirano za ovaj projekat. Imali smo analizu prostornog plana USK i gasifikacije. Posjetili smo i Posavski kanton i oni žele ići u gasifikaciju. Prihvataju BH Gas kao partnera. Posjetili smo i Tuzlanski kanton, iskazan je ogroman interes za projekat gasifikacije - rekao je Lakić i dodao:  

- Niko ne spominje gasifikaciju RS-a, dok smo mi spavali oni su razvijali gasnu mrežu. 

Nakon Lakićevog izlaganja izglasan je Zakon o gasovodu Južna interkonekcija BiH i RH, objavio je Faktor.