Ukrajina optužuje Rusiju da je uništila branu Nova Kahovka, 60-ak kilometara od grada Hersona, uzvodno od Dnjepra, i spojnice između teritorija pod kontrolom Kijeva i onog koji su okupirale moskovske trupe na jugu Ukrajine. Vlada Vladimira Putina, međutim, negkira da je odgovorna za miniranje i uvjerava da se urušila nakon višemjesečnih borbi na tom području.

Viši savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog optužio je Rusiju da je uništila ukrajinsku branu Kakhovka kako bi spriječila kontraofanzivu ukrajinskih oružanih snaga: “Rusija je digla u zrak brane hidroelektrane Kahovka. Svrha je očigledna: postaviti nepremostive prepreke na putu napredovanja ukrajinskih snaga i usporiti pravedni kraj rata”, rekao je Mykhailo Podolyak.

Rusija je zabrinuta zbog amfibijskog napada preko delte Dnjepra. Dizanje brane u zrak učinit će korito rijeke mnogo širim i samim time težim za prijelaz pred ofanzivom. "Mnogo je razloga zašto se Rusija boji napredovanja ukrajinskih oružanih snaga prema jugu, uključujući oporavak obradivog zemljišta i nuklearne elektrane Zaporizhia, kao i ozbiljne prijetnje Krimu", objašnjava ukrajinski vojni analitičar Mykola Bieleskov.

Ukrajina je u ponedjeljak započela ofanzivu protiv ruskih snaga duž linije fronta, napredujući s tenkovima, artiljerijom i jurišnim brigadama koje im je dopremio Zapad. Iako Kijev šuti o mogućoj operaciji velikih razmjera, američki zvaničnici potvrdili su u ponedjeljak da su borbe eskalirale na različitim tačkama.

Šta je prouzročilo pucanje brane nije poznato. Rusija tvrdi da je eksplozija izvedena napadom ukrajinskih višecjevnih bacača projektila Alder. Prema Kijevu, brana je pukla nakon eksplozije izazvane unutar hidroelektrane. Miniranje brane moglo bi se smatrati ratnim zločinom, utvrđenim Ženevskim konvencijama.

Brana ima ogromnu stratešku važnost u sukobu, budući da na sjeveroistoku održava nivo rezervoara koji osigurava rashladnu vodu za najvažniju nuklearnu elektranu u Evropi, Zaporizhie, pod ruskom kontrolom, ali također opskrbljuje vodom poluotok Krim, anektiran od strane Rusije 2014. Uz to, treba uzeti u obzir  ekološku i ljudsku katastrofu koju bi mogla izazvati, s poplavljenim područjima i usjevima i hiljadama evakuiranih osoba.

Brana je dio istoimene hidroelektrane koja se nalazi na obali Dnjepra koju trenutno kontrolira Rusija. To je šesta i posljednja brana na rijeci prije nego što se uđe u Crno more. Izgrađena je 1950. godine, a svečano otvorena šest godina kasnije s namjerom ne samo proizvodnje energije, već i navodnjavanja i plovidbe nizvodno.

Njenu infrastrukturu presijecaju autocesta i željeznička pruga koja spaja dvije obale ―sjever, u rukama Ukrajinaca; jug, u rukama Rusa. Duga je 3,2 kilometra, a visina od podnožja je oko 30 metara.

Srušena brana zatvara akumulaciju Kahovka, koja tamo teče iz hidroelektrane Dnjepar, koja se nalazi u gradu Zaporožju i hladi šest nuklearnih reaktora najveće evropske nuklearne elektrane, u gradu Energodaru, 150 kilometara uzvodno od nesreće. I Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i moskovska vlada, koja kontrolira elektranu, kazali su u utorak da postrojenje nije ugroženo unatoč upozorenju Kijeva na sve veći rizik od katastrofe.

"Nema neposredne nuklearne opasnosti", objavila je IAEA na svom Twitteru, čime garantira da njezini stručnjaci "pomno prate" situaciju. Isto je objavilo i rusko vodstvo postrojenja: “Nema prijetnje sigurnosti nuklearne elektrane. Pet reaktora je zatvoreno na hladno, a jedan na toplo. Nivo vode koja se koristi za hlađenje nije se promijenio”, uvjeravao je na Telegramu njezin direktor Yuri Chernichuk.

Uništavanje brane, međutim, moglo bi utjecati na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, jedan od glavnih vojnih ciljeva ruskih snaga od početka invazije, koje ne prestaju bombardirati osnovne instalacije za opskrbu električnom energijom i druge usluge. Miniranje brane podrazumijeva onesposobljavanje hidroelektrane koju je napajala, a koja se također nalazi na teritoriji pod kontrolom Moskve.

Nivo vode u Novoj Kajovki (u dijelu koji kontrolira Rusija) porastao je nekoliko sati nakon eksplozije za 10 metara, prema gradonačelniku grada kojeg je postavila Moskva, a koji uvjerava da je očekivani porast bio još dva metra. “Voda nastavlja rasti. Evakuiramo civile iz poplavljenih područja kako bismo izbjegli gubitke života. U gradu nema panike”, rekao je Vladimir Leontjev. Grad još uvijek ima struje, ali dva druga naselja nizvodno ostala su bez struje nakon osam sati. Očekuje se da će voda nastaviti rasti sljedeća 72 sata, kada mogu početi radovi na čišćenju.

Hiljade ljudi s obje strane rijeke bit će pogođeni urušavanjem brane. Na strani pod kontrolom Kijeva također su započeli radovi na evakuaciji od Nove Kajovke do Hersona, oko 60 kilometara nizvodno i na ušću. Ukupno je oko 22.000 stanovnika 14 gradova u zoni koju je Rusija okupirala u opasnosti, prema okupacijskim vlastima. Ukrajina broji više od 40.000 pogođenih.

Ekološki uticaj na ekosistem također može biti vrlo važan. Švedska firma Dämmningsverket objavila je u oktobru 2022. računarsku simulaciju posljedica uništenja svih vrata brane. Dämmningsverket je procijenio da će najviše biti pogođen grad Herson, s porastom nivoa vode do pet metara. U utorak poslije podne, gradske vlasti Hersona evakuirale su pogođene ljude iz središta grada i četvrti Ostriv uz rijeku, koja je najviše oštećena.

Uništenje brane Nova Kahovka posebno će pogoditi Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Okupacijski guverner te teritorije upozorio je na rizik da bi protok sjevernog Krimskog kanala, koji opskrbljuje 85% tog teritorija iz Dnjepra, mogao opasti u nadolazećim danima kao rezultat dizanja u zrak infrastrukture.