Odluka vlasti u Republici Srpskoj da zabrani rad državnim pravosudnim institucijama i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji ovog entiteta izazvala je ozbiljne političke tenzije u Bosni i Hercegovini.

No, da li one mogu imati i ekonomske posljedice, u smislu ugrožavanja njenog kreditnog rejtinga, na osnovu kojeg će investitori procjenjivati rizik ulaganja u Bosnu i Hercegovinu? U augustu 2024. godine, kreditni rejting Bosna i Hercegovina je prema procjeni agencije Standard & Poor's, imala B+ sa stabilnim izgledima, dok je Moody's Investors Service ocijenio zemlju sa B3 i stabilnim izgledima.

Kreditni rejting, koji određuju međunarodne agencije poput Moody’s i Standard & Poor’s, funkcioniše kao signal za investitore i finansijska tržišta - pokazuje koliko je neka zemlja ekonomski stabilna i sigurna za ulaganja.

Odnosi velikih igrača

- Moje mišljenje je da kreditne institucije koje određuju kreditne rejtinge imaju svoje informacije do kojih mi, obični smrtnici, uslovno govoreći, ne možemo doći u ovom momentu. Kreditni rejting će zavisiti od tih informacija koje će oni, uvjetno govoreći berzanskom terminologijom, insajderski dobiti. Drugim riječima, u zavisnosti od tih informacija kako će velike sile posložiti ovdje stvari, reagovati na događanja koja su kršenje svih dogovora iz Dejtona, podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, rušenje države Bosne i Hercegovine, utjecat će na njihovo određivanje kreditnog rejtinga u Bosni i Hercegovini - kaže za Forbes BiH profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Kasim Tatić.

Mi u Bosni i Hercegovini, pojašnjava on, možemo imati jednu pristrasnu situaciju, može nam se činiti da će se stvari razvijati na jedan ili na drugi način, ali kako kaže, vrlo često nismo subjekti politike, nego smo objekti geopolitičkih igara na mnogo višem nivou nego što je to Bosna i Hercegovina.

- Mislim da će rezultat tih geopolitičkih odnosa velikih igrača rezultirati u stvari kreditnim rejtingom koji će poslati informaciju o kapitalu, da li da dolazi ili u kojoj mjeri i gdje da dolazi u Bosnu i Hercegovinu - kaže profesor Tatić.

Jesmo li zrela zemlja da se u nju ulaže

Nadalje, profesor Tatić naglašava da bi veliko zaduživanje Vlade Federacije BiH - konkretno zaduženje od 630 miliona maraka, kao i novo zaduženje od 42-43 miliona maraka (ukupno skoro 700 miliona maraka) - moglo utjecati na kreditni rejting zemlje.

- Vlada nema nikakvu obavezu niti potrebu da običnim građanima kaže zašto uzima 700 miliona. Dakle, u prvoj iteraciji, kroz poreze i prinose na povećanje minimalne plate, gdje će dobiti čistih 800 miliona za budžet, u drugoj i trećoj iteraciji s povećanjem, da sad ne ponavljamo, dobit će između milijardu i po i dvije milijarde maraka, i oni se zadužuju pored svega toga 700 miliona. Tako da se bojim da ta nenamjenska potrošnja tih ogromnih para šalje jedan pogrešan signal kreditorima da mi nismo baš zrela zemlja da se u nju ulaže - govori Tatić.