Društvo | 27.02.2026.

Godišnjica zločina

Ko zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti

Zločinci su znali koga da odvedu jer je policija Srbije na početku putovanja legitimisala sve putnike i upisala im imena na vozne karte.

Autor:  Stav

Jedan od događaja koji je obilježio devedesete godine 20. stoljeća u kolektivnom sjećanju sandžačkih Bošnjaka zasigurno je otmica u stanici Štrpci.

Zločin se dogodio 27. februara 1993. godine, kada su pripadnici srpskih jedinica, pod komandom Milana Lukića, oteli 18 Bošnjaka i jednog Hrvata iz voza 671 koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar.

Dvadesti putnik, koji je također izveden, bio je Afroamerikanac čija je sudbina nepoznata.

Zločinci su znali koga da odvedu jer je policija Srbije na početku putovanja legitimisala sve putnike i upisala im imena na vozne karte.

Kamionom su odvezeni do škole u selu Prelovo, nadomak Višegrada. Tu su opljačkani i pretučeni, a nakon toga dovedeni u susjedno selo Mušiće. U jednoj od spaljenih kuća su ubijeni, a njihova tijela bačena u Drinu.

Većina otetih putnika je bila iz sandžačkih gradova Prijepolja i Bijelog Polja.

Kako je otkriveno, ova operacija je bila dio specijalnog rata etničkog čišćenja koji su vodili najviši državni organi SR Jugoslavije. Operacija je imala za cilj da potakne zbijeg Bošnjaka iz Sandžaka, posebno iz rubnih dijelova koji graniče sa BiH.

U Prijepolju, pored starog mosta na Limu, 2009. je otkriveno spomen-obilježje žrtvama otmice.

Na bijelom mermernom kamenu u obliku nišana ispisana je poruka "Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti."

U Bijelom Polju, u februaru 2016. postavljen je spomenik u obliku nišana posvećen žrtvama ove otmice.

 

Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina.

Za ovaj zločin sudilo se pred nekoliko regionalnih sudova. 

Prvo je sud u Bijelom Polju osudio Nebojšu Ranisavljevića 2002. na 15 godina zatvora. Mićo Jovičić je 2016. priznao krivicu pred Sudom BiH da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i osuđen je na pet godina zatvora. Krajem 2019. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv haškog osuđenika Milana Lukića koga je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora za ratni zločin u Višegradu, ali ne i za ubistva civila u Štrpcima.

U predmetu Luka Dragičević i drugi koji se vodio pred Sudom BiH osuđena su sedmorica bivših pripadnika Druge podrinjske brigade VRS na po 13 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Bobanu Inđiću je Sud BiH izrekao presudu u januaru 2023. osudivši ga na 15 godina zatvora za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Suđenje za otmicu na stanici Štrpci počelo je pred sudom u Beogradu 2019.

U oktobru prošle godine izrečena je presuda u ponovljenom postupku kojom su pripadnici jedinice "Osvetnici" Gojko Lukić i Duško Vasiljević osuđeni na po 10 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a Dragana Đekić na pet godina zatvora.

Zaslužuje Hag

Da li bi Trump krenuo na Iran da su Bush i Blair bili kažnjeni za ratne zločine u Iraku

Mostarsko naselje Ortiješ

Zakon jasan, ali nemoćan: Mural ratnom zločincu Slobodanu Praljku i dalje stoji

Sistemska primjena

Razorna vojna taktika koja ostavlja pustoš: Znate li za izraelsku doktrinu Dahiya?

Borba knezova

Sarajevski "zaokret" Aleksandra Vučića i slamanje Dodika

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh