Krajem ovog mjeseca u prostorijama Parlamenta Federacije BiH bit će održani intervjui sa kandidatima koji su se prijavili na februarski konkurs za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz kvote federalnih sudija. Kandidata je 30, a kako smo već ranije pisali, namjera partnerskih HDZ-a i stranaka Trojke u Federalnom parlamentu je imenovati dvoje sudija do ljeta kako bi se "osiguralo funkcionisanje Ustavnog suda" u kojem već nedostaju sudije iz manjeg bh. entiteta RS. 

Između ostalih, prijavili su se sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, vršiteljica dužnosti agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić, kao i Dženeta Omerdić, savjetnica predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, bivša zastupnica u Zastupničkom domu BiH Alma Čolo i ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur.

Među kandidatima su i Tanja Hadžagić, Ivona Jukić, Muhamed Mujakić, Josip Dolić, Adis Poljić, Smajo Šabić, Samir Župarević, Amir Alispahić, Franjo Dragičević, Sanela Paripović, Filip Novaković, Lejla Konjić-Dragović, Lana Mujanović, Almina Pilav, Ivan Matešić, Juso Hadžić, Katica Artuković, Demirel Delić, Zlatko Brkić, Željka Marković-Sekulić, Mladen Šain, Ivana Matijević, Amir Pilav i Ajsela Memišević.

Ono što se svaki put izdvaja pri razmatranju kandidata za sudije Ustavnog suda BiH jestu imena bliska političkim strukturama. Nekoliko imena i ovaj put opterećeno je stranačkim bojama ili činjenicom da su bliske određenim političkim partijama.

Monika Mijić, u svojstvu v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, nosi politički kapital zbog uloge u obaranju presude u predmetu Kovačević protiv BiH. Ona je rođena 1973. godine u Sarajevu, a diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Splitu 1999. godine, a pravosudni ispit položila je 2002. godine u Zagrebu. Između ostalog, bila je pravobranitelj BiH, savjetnica federalnog ministra pravde i članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Dženeta Omerdić je redovna profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli. Pravo je diplomirala na Pravnom fakultetu u Sarajevu, magistrirala je u Tuzli, a doktorirala na Pravnom fakultetu u Bihaću 2011. godine. Imenovana je za savjetnicu Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH u aprilu 2023. godine, a s obzirom na tu poziciju uživa podršku njegovog SDP-a posebno u Tuzli i Tuzlanskom kantonu.

Alma Čolo ranije se bavila politikom i birana je u Zastupnički dom BiH. Nakon 2023. godine najavila je da će se baviti advokaturom, a i ranije se prijavljivala na konkurse za sudiju Ustavnog suda BiH javno kritizirajući nedostatak meritokraije prilikom izbora sudija. Pravni akultet u Sarajevu završila 1983. godine, a magistrirala je na Katedri za krivično pravo 2009. godine.

Politizacija odluka

Hoće li Trojka omogućiti HDZ-u još jedno mjesto u Ustavnom sudu BiH?

Među kandidatima se ističe i ime sudije Evropskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića, koji je do imenovanja na pomenutu funkciju do 2012. godine bio sudija Ustavnog suda FBiH. Studij pravnih nauka u Sarajevu završio je 1993, a pravosudni ispit položio je 2001. godine, Magistrirao je Europske studije 2005. na Interdisciplinarnom postdiplomskom studiju Univerziteta Sarajevo i Univerziteta u Bologni.

Jasmina Džumhur dugo godina obavlja funkciju Ombudsmana za ljudska prava BiH. Ona je doktor pravnih nauka, a između ostalog, od 1. januara 2016. godine je članica Komiteta za prava radnika migranata i njihovih porodica Ujedinjenih nacija, a obavlja i dužnost potpredsjednice ovog Komiteta. Također, 12 godina je bila na poziciji sutkinje i predsjednice Općinskog suda za prekršaje u Zenici.

Biografije kandidata koji su do sada medijski isticani, govore i mnogo i malo, jer dosadašnja praksa u BiH puno puta je potvrdila da će izbor bilo koga ići teško bez političkog dogovora ili podrške, a ovoga puta taj dogovor će biti na relaciji Trojka i HDZ.

Nezvanično HDZ podržava Ivana Matešića, dok Trojka dvoji između Lejle Konjić-Dragović i Dženete Omerdić, jer njih dvije imaju podršku različitih struja unutar SDP-a. Najbolji indikator, ipak, bit će konačne liste koje će nakon obavljenih intervjuua biti dostavljene Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.