Zajednica Druza u Izraelu i dalje je u šoku nakon ubistva 11 djece i tinejdžera, koji su ubijeni nakon eksplozije rakete ispaljene sa položaja Hezbollaha na grad Majdal Shams na okupiranoj Golanskoj visoravni. Deseci su ranjeni u najsmrtonosnijem napadu na neki cilj pod izraelskom kontrolom od početka rata.

Tragedija je teško pogodila zajednicu koja je već duboko pogođena trenutnim ratom, s obzirom na to da se većina gradova Druza u Izraelu nalazi blizu sjeverne granice, a veliki postotak stanovništva služi u IDF-u i taj je broj daleko najveći među izraelskim nejevrejskim manjinama.

Od sedmog oktobra deset je vojnika i oficira Druza poginulo u borbama, osam u borbama u Gazi i dva u sjevernom Izraelu. Druzi su također pretrpjeli štetu na svojim domovima i poljoprivrednom zemljištu na Golanu kao rezultat granatiranja Hezbollaha u razmjeni vatre na sjevernoj granici.

Promatrani kao izraelska "uzorna manjina" s duboko ukorijenjenim, bliskim i složenim odnosom prema državi, važnost Druza ogledala se u brzim i suosjećajnim reakcijama izraelskih vođa - čak i na krajnjoj desnici - i izraelske javnosti na tragediju u Majdal Shamsu.

Prije pet godina, među Druzima je došlo do negodovanja protiv Zakona o Izraelu kao nacionalnoj državi jevrejskog naroda - što je izazvalo ljutite proteste protiv zakona koji se naširoko tumači kao uskraćivanje pune jednakosti nejevrejskim građanima. Druzi su na zakon gledali kao na pljusku i ostao je otvorena rana.

Godine 2023. bilo je dodatnih znakova gnjeva jer su izbili masovni protesti i sukobi u zajednicama Druza na Golanskoj visoravni protiv izgradnje 23 vjetroturbine za koje je rečeno da remete poljoprivredu Druza i zadiru u njihovu zemlju.

Druzi su jedinstvena vjerska i etnička skupina koja se odvojila od islama u 11. stoljeću. Njihova monoteistička i unitaristički orijentirana religija uključuje elemente islama, hinduizma i klasične grčke filozofije koja naglašava duhovnu čistoću. Njihovi poslanici uključuju Isusa, Muhameda a.s. i Mojsija. Njihovo ime potječe od Muhammada bin Ismaila Nashtakina ad-Darazija – ranog propovjednika vjere koji je kasnije proglašen heretikom i pogubljen od strane suparnika.

Na Druze se obično gleda kao na pomalo zagonetne - s dobrim razlogom. Oni su blisko povezana zajednica, izbjegavaju miješane brakove i odbijaju obraćenike: potpuno su zatvoreni za autsajdere.

 

 

Religija je čak pomalo misterija i za vlastite praktikante: 80 posto zajednice nema pristup svetim spisima vjere i ne posjećuje vjerske sastanke. Ostalih 20 posto, koji se smatraju svetima, kontroliraju vjerski i društveni život. Zastava Druza ima pet boja: zelenu, crvenu, žutu, plavu i bijelu. Zastava se ponekad također prikazuje u obliku petokrake zvijezde koja se sastoji od istih boja (broj predstavlja pet glavnih poslanika religije).

Poput nekoliko drugih etničkih skupina na Bliskom istoku, Druzi žive u nekoliko različitih zemalja, odvojenih granicama stvorenim nakon raspada Osmanskog Carstva početkom 1920-ih. Ukupan broj Druza procjenjuje se između 800 000 i milion. Između 80 do 90 posto živi u dvije zemlje: Siriji i Libanu. Oko 10 posto živi u Izraelu, a još manji postotak u Jordanu. U Izraelu se populacija Druza procjenjuje na 150.000 – oko dva posto ukupne populacije. Velika većina živi na sjeveru: oko planine Karmel, Galileje i Golanske visoravni.

Zašto se izraelske Druze smatra drugačijima od muslimanskih i kršćanskih Arapa, osobito kada je u pitanju služenje vojske?

Tokom stoljeća društvo Druza promoviralo je spajanje i učvršćivanje veza s vladajućim silama i dominantnim skupinama u zemljama u kojima žive, kako iz ideoloških tako i iz praktičnih razloga: separatizam nije dio njihove temeljne filozofije i pomaže im da izbjegnu progon koji pratio ih je kroz stoljeća.

To ih je u Izraelu izdvojilo od muslimanskog i kršćanskog arapskog stanovništva, koje je oslobođeno služenja vojske. Umjesto toga, svi Druzi podliježu vojnom pozivu. Kao skupina, igrali su ključnu ulogu u životu IDF-a od osnivanja države 1948. godine, mnogi su stekli visoke činove, a nekim cijelim jedinicama dominirali su članovi zajednice.

Ovaj status "braće po oružju" dao im je poseban položaj u izraelskom društvu, razlikujući ih od ostalih nejevrejskih manjina. Redovno su zastupljeni u vodstvima centrističkih, pa i desnih političkih stranaka, a u većoj su mjeri prisutni i u državnim službama, medijima i drugim centrima moći. No, čelnici zajednice i dalje ističu da su podzastupljeni, te da zbog lojalnosti državi nisu zaslužili ravnopravan status sa Jevrejima kada su u pitanju prava na stanovanje, infrastruktura, osobna sigurnost i stepen obrazovanja.

 

U aneksiranom dijelu Golanske visoravni preostala su četiri sela Druza, u kojima živi oko 23.000 ljudi. Područje je osvojeno 1967. tokom Šestodnevnog rata. Godine 1981. Golanska visoravan je formalno pripojena Izraelu, a Druzima koji su tamo živjeli ponuđeno je izraelsko državljanstvo. Velika većina je odbila, odlučivši umjesto toga imati status stalnog prebivališta, uz distanciranje od drugih simbola povezanih s državom – poput odbijanja sudjelovanja na lokalnim izborima koje organizira izraelska vlada.

Tradicionalno, radije su zadržali svoju povezanost sa Sirijom i njezinim režimom u Damasku. Porodične veze bile su važne, s tim da su se brakovi dogovarali između Druza s obje strane granice. Komercijalna trgovina i akademska zajednica također su bili ključni, a Golanskim Druzima ponuđeno je besplatno školovanje na sirijskim fakultetima i univerzitetima.

Ta je veza, međutim, vidno oslabila od izbijanja sirijskog građanskog rata 2011. godine, čineći trgovinu i studije u Siriji manje privlačnima. Ovo je približilo golanske Druze Izraelu.

Hamasov napad od sedmog oktobra, a posebno širenje rata na sjeverni front, također je imalo učinak 'izraelizacije' na zajednice Druza na Golanu. Prošlog novembra, gradonačelnik Majdal Shamsa, Dolan Abu Saleh, govorio je za Haaretz o prvoj gradskoj gardijskoj eskadrili koju je obučavao IDF što je opisao kao još jedan korak u procesu "saradnje i harmonije sa snagama IDF-a u selima Golana, s obzirom na moramo biti spremni zaštititi stanovnike".

Neprofitna novinska organizacija Shomrim izvijestila je da je između 2017. i 2022. broj zahtjeva za državljanstvo Druza stanovnika Golanske visoravni skočio više od četiri puta. Dok je samo 20 posto izraelskih državljana, taj je broj daleko veći nego u prošlosti. Haaretz