Njemačka razvija aplikaciju koja će pomoći ljudima da lociraju najbliži bunker u slučaju napada. Švedska distribuira pamflet od 32 stranice pod naslovom “Ako dođe kriza ili rat”. Pola miliona Finaca je već preuzelo vodič za pripravnost u vanrednim situacijama.

Iako se izgledi za širi sukob u Evropi mnogima čine dalekim, neke zemlje to barem shvaćaju ozbiljno – i, prema terminu koji koristi njemački ministar odbrane, Boris Pistorius, poduzimaju korake da stanovništvo postane “kriegstüchtig”: ratno sposobno.

Puna ruska invazija na Ukrajinu dramatično je podigla sigurnosne tenzije širom baltičkog regiona, što je navelo Finsku i Švedsku da napuste decenije nesvrstanosti i pridruže se NATO-u. Vojna sposobnost, međutim, nije sve: i građani moraju biti spremni.

“Živimo u neizvjesnim vremenima. Oružani sukobi se trenutno vode u našem kutku svijeta. Terorizam, sajber-napadi i kampanje dezinformacija se koriste da bi se potkopalo i uticalo na nas”, navodi se u prologu švedskog pamfleta.

Dodaje se da je kolektivna otpornost od suštinskog značaja i ako Švedska bude napadnuta, "svako mora učiniti svoj dio u odbrani nezavisnosti Švedske - i naše demokratije... vi ste dio ukupne spremnosti Švedske za vanredne situacije".

Šveđani su odavno upoznati s takvim informativnim pamfletima za javnost: prvi je izdat u Drugom svjetskom ratu. Najnoviji savjeti o, između ostalog, sistemima upozorenja, skloništima od zračnih napada, digitalnoj sigurnosti i načinu korištenja toaleta ako nema vode.

Također preporučuje se održavanje dobre zalihe vode kod kuće (i provjeru svake godine da li je još uvijek sigurna); imati dosta ćebadi, toplu odjeću i alternativno grijanje; nabaviti radio na baterije; i skladištenje dosta energetski bogate hrane koja se brzo priprema.

Reakcije među stanovnicima Švedske su različite. Johnny Chamoun, 36, frizer u Solni, blizu Stokholma, rekao je da je "dobro biti spreman". Ali, rekao je, iako je brošura bila dobra ideja, nije bila baš tema za razgovor.

“U salonu nisam čuo mnogo ljudi da pričaju o tome. Samo je jedan rekao da su ga dobili”, rekao je. „Nisu pod stresom ili tako nešto.” Ali Muna Ayan, zdravstvena radnica iz Štokholma, bila je zabrinuta koliko su mnogi Šveđani nezabrinuti.

Nakon što je iskusila sukob iz prve ruke u Somaliji, Ayan je rekla da je bila uplašena. "Uplašena sam jer znam šta znači rat - preživjela sam rat", rekla je i dodala da je imala zalihe vode, baterijskih svjetala, svijeća i vazelina.

Takođe je pokušavala da smisli kako da kaže svojim petoro dece, a da ih ne uplaši. Za ljude iz Somalije, Sirije ili Iraka razgovor o sukobu u Švedskoj bio je traumatičan, rekla je.

“Nama koji smo ratovali, nije nam dobro. Veoma smo zabrinuti, jer ako dođe do rata znamo šta će biti. U ratu smo izgubili rodbinu, neka djeca će nestati.”

Fatuma Mohamed, zdravstveni komunikator u Štokholmu, kaže da mnoge porodice u siromašnijim područjima nemaju hranu za svakodnevni život, a kamoli za gomilanje zaliha, dok su druge pokušavale saznati gdje su njihova lokalna skloništa.

Rekla je da bi voljela vidjeti više informacija koje se pružaju ljudima lično, a ne samo u brošuri.

Norveška uprava za civilnu zaštitu, DSB, podijelila je sličnu knjižicu za 2,6 miliona domaćinstava u zemlji. “Živimo u sve turbulentnijem svijetu”, kaže se, pogođenom klimatskim promjenama, digitalnim prijetnjama i “u najgorem slučaju, ratnim djelima”.

Norveški pamflet savjetuje ljudima, na primjer, da drže nekvarljivu hranu u vrijednosti od najmanje sedam dana, uključujući “hrskave kruhove, mahunarke i grah u konzervi, namaze za sendviče u konzervi, energetske pločice, sušeno voće, čokoladu, med, kekse i orašaste plodove”.

Norveška također savjetuje stanovnicima da se opskrbe osnovnim lijekovima – uključujući tablete joda, u slučaju nuklearnog incidenta – i, poput Švedske, preporučuje ljudima da imaju nekoliko bankovnih kartica i da imaju spremnu zalihu gotovine kod kuće.

U Finskoj, iscrpan online vodič pod nazivom “Priprema za incidente i krize” nudi stanovnicima informacije i savjete o svemu, od nestanka vode do šumskih požara, kolapsa interneta ili „dugoročnijih kriza... kao što je vojni sukob“.

Praktičnije, na zasebnoj web stranici 72tuntia.fi, Finska – koja dijeli granicu od 1.340 km s Rusijom – otvoreno pita svoje građane: „Da li biste preživjeli 72 sata?“ u nizu kriznih situacija, pozivajući ih da svoje vještine i zalihe provjere kroz niz testova.

Stranica sadrži savjete o jačanju psihološke otpornosti „kako biste povećali svoju sposobnost snalaženja u teškim okolnostima“, poboljšanju lične sajber-sigurnosti i zaštiti u zatvorenom prostoru („Zapečatite vrata i prozore. Uključite radio. Sačekajte mirno instrukcije.“)

Suvi Aksela iz ženskog nacionalnog udruženja za pripravnost u vanrednim situacijama (Nasta), koja je u stručnom komitetu za 72 sata, rekla je da je razmatrala podizanje preporuke za skladištenje hrane u Finskoj na cijelu sedmicu zaliha, kao što su to učinile Švedska i Norveška.

Ali na kraju, odbor je odlučio protiv toga jer je 72-satna poruka bila tako dobro uspostavljena u Finskoj, rekla je ona. „72 sata je postao brend ovdje u Finskoj, tako da nismo željeli to razbiti. Ali to je samo minimum.”

Ruski rat protiv Ukrajine bio je „poziv za buđenje“ čak i u zemlji koja je dugo bila pripremana, rekla je: “Žene su se prijavile na kurseve pripravnosti, baterijski radio-aparati su odletjeli s polica, a pitanja poput 'koliko vode imaš kod kuće?' ili 'imate li peć za kamp?' postala su 'mainstream'.

U međuvremenu, njemački fokus je na povećanju broja bunkera i zaštitnih skloništa nakon službene procjene da nacija od 84 miliona ljudi ima manje od 600 javnih skloništa, koja zajedno mogu primiti samo 480.000 ljudi.

Mnoga hladnoratovska skloništa su demontirana zbog uvjerenja da više neće biti potrebna, ali Berlin je sada pokrenuo nacionalni plan bunkera u okviru Federalnog ureda za zaštitu stanovništva, uključujući telefonsku aplikaciju za geolokaciju.

Stručnjaci predviđaju da bi napad Rusije mogao biti moguć u narednih pet godina, a sada se traga za bilo kojom strukturom koja bi se mogla koristiti ako se takav događaj dogodi, uključujući stanice metroa i podrume javnih kancelarija, škola i gradskih vijećnica.

Njemačka domaćinstva su pozvana da adaptiraju svoje podrume, garaže ili skladišta, ili iskopaju stare bunkere, dok će graditelji kuća biti zakonski obavezni da u nove domove uključe sigurna skloništa – kao što je Poljska već učinila.

Novine Frankfurter Allgemeiner su ovog mjeseca otkrile detalje vojnog dokumenta od 1.000 stranica namijenjenog njemačkim preduzećima – savjetujući im, na primjer, da obuče dodatne vozače kamiona – ali koji sadrži i preporuke civilne pripravnosti za pojedince.