Japan je saopćio da je prepoznao potrebu za boljim suprotstavljanjem stranim obavještajnim aktivnostima nakon što je New York Times izvijestio da je Rusija pretvorila zemlju u "špijunsko leglo" i ključni izvor komponenti za oružje, prenosi Guardian.

Novine su, u istrazi objavljenoj u nedjelju, izvijestile da je, zahvaljujući "slabim zakonima o špijunaži", Moskva koristila Japan kao ključno središte za prikupljanje obavještajnih podataka i nabavku tehnologije dvojne namjene potrebne za rat u Ukrajini.

Nestabilna era

Crne prognoze: Šta predviđa bivši ruski špijun koji je djelovao tajno u SAD-u

Glavni glasnogovornik vlade Minoru Kihara izjavio je:

- Svjesni smo da u brzo promjenjivom sigurnosnom okruženju postoji sve veća potreba za suprotstavljanjem stranim obavještajnim aktivnostima - poput prikupljanja kritičnih informacija - koje prijete nacionalnoj sigurnosti Japana.

Odbijajući direktno komentirati izvještaj NYT-a, Kihara je novinarima rekao da Tokio "mora riješiti ovo pitanje s još većom rigoroznošću".

Kihara je dodao da je japanski parlament ove godine odobrio zakon kojim se otvara put stvaranju novog nacionalnog tijela za koordinaciju fragmentiranih obavještajnih aktivnosti.

Tenzije u Aziji

Verbalni rat Japana i Kine: Spominju nuklearni arsenal, bombardere, traže izvinjenje...

U izvještaju se navode procjene ukrajinske vlade da 90 posto ruskih raketa i dronova sadrži japanske komponente. Navodi se da ruske operacije u Japanu vodi ruski obavještajni agent koji radi pod maskom u tokijskom uredu većinom državne ruske aviokompanije Aeroflot.

Budući da je direktan izvoz u Rusiju ograničen, mreže za nabavku koriste posredničke kompanije i treće zemlje poput Vijetnama, Uzbekistana i Šri Lanke za prebacivanje komponenti u Rusiju, dodao je NYT.

Nova stvarnost

Japan se naoružava, pitanje je zašto

U izvještaju se navodi kako su stotine ruskih špijuna protjerane iz zapadnih zemalja kada je 2022. godine započela potpuna invazija na Ukrajinu, te se navodi da su mnogi završili u Japanu kako bi iskoristili njegovu procvat tehnološke industrije i slabe zakone o špijunaži, što je dijelom rezultat ograničenja uvedenih nakon Drugog svjetskog rata.

- Imamo osjećaj krize u vezi s ovom situacijom - rekao je za NYT Akihisa Shiozaki, zastupnik vladajuće Liberalno-demokratske stranke i bivši advokat koji je procesuirao slučajeve industrijske špijunaže.