Ukrajina je brzo okrivila Rusiju za eksplozije koje su prouzrokovale curenje iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, čime bi se nastojalo pogoršati stanje ekonomije EU i povećati paniku u vezi sa cijenama plina uoči zime.

Vlade Danske, Švedske i Njemačke, najteže pogođenih zemalja, slažu se da je riječ o namjernom napadu, no do sada su pazile da ne upiru prstom ni u koga.

Danska mornarica pojačala je svoju prisutnost u području oko otoka Bornholma, a švedski ministar odbrane Peter Hultqvist je rekao da je švedska mornarica spremna pomoći im ako zatreba. Vojska je napravila "prilagodbe pripravnosti" zbog incidenta. Ipak, Stockholm ne smatra incident ratnim činom, kazao je Hultqvist, koji je izašao pred novinare zajedno s premijerkom Magdalenom Andersson i ministricom vanjskih poslova Ann Linde.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mykhaylo Podolyak napisao je na Twitteru da je oštećenje Sjevernog toka 1 i 2 "planirani teroristički napad Rusije i čin agresije na EU".

U međuvremenu je i poljski premijer Mateusz Morawiecki uperio prst u Rusiju. “Vjerojatno se radilo o diverzantskom činu, pa je najvjerojatnije signal iz Rusije, jer čekamo da se te okolnosti potvrde i to je vrlo zabrinjavajuće”, rekao je. “Ovo je nešto što pokazuje kojim sredstvima i mehanizmima Rusi mogu dodatno destabilizirati Evropu”, istakao je.

Sa svoje strane, Radosław Sikorski, bivši ministar odbrane i vanjskih poslova Poljske, zahvalio je SAD-u za ono što je opisao kao "posebnu operaciju održavanja". Simone Tagliapietra iz Bruegel think tanka, ponovio je ovu rečenicu, napisavši na Twitteru da je sabotaža pokazala da Rusija eskalira svoju upotrebu energetskog oružja u hibridno ratovanje.

Brigadni general Carsten Rasmussen, koji je do juna bio danski vojni ataše u Moskvi, u nizu tvitova na danskom jeziku obrazložio je zašto bi Rusija željela dići u zrak vlastiti plinovod. Prema Rasmussenu, sabotaža "stvara strah" o tome hoće li Evropa moći dobiti plin ove zime, ali i o ranjivosti druge infrastrukture u Evropi. Tvrdio je da će sabotaža izazvati reakciju tržišta, podižući cijene benzina za 12%. Po njegovom mišljenju, napad bi "ugrozio jedinstvo Zapada", ukazujući na tvit Sikorskog. Naposlijetku, rekao je da je napad bio odvraćanje od ruskih nezakonitih referenduma za pripajanje novih područja osvojenih u invaziji na Ukrajinu.

“Još ništa nije dokazano, a možda nikada i neće biti. Diverzantske akcije u Baltičkom moru izgledaju kao hibridna akcija, koja nije usmjerena na Dansku, već na jedinstvo i spremnost Zapada da podrži Ukrajinu", kazao je.

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov odbacio je takve pokušaje da se okrivi Rusija kao "prilično predvidljive i također predvidljivo glupe" te nastavio: “To je za nas veliki problem”, pobunio se novinarima. "Jer, prije svega, obje linije Sjevernog toka 2 su pune plina: cijeli sistem je spreman za pumpanje plina, a plin je vrlo skup... Sada se plin otpuhuje u zrak."

Sikorski je objasnio da je glavni cilj Sjevernog toka za Rusiju bio dopustiti mu da ucjenjuje istočnu Evropu prijetnjama prekida isporuka plina, a da pritom ne mora isključiti plin zapadnoevropskim kupcima. "Jedina logika Nordstreama bila je da Putin može nekažnjeno ucjenjivati ​​ili voditi rat u istočnoj Evropi", napisao je. “Sve ukrajinske i baltičke države protive se izgradnji Nordstreama 20 godina. Sada 20 milijardi dolara vrijedno staro željezo leži na dnu mora, što je još jedan trošak za Rusiju zbog njezine zločinačke odluke da napadne Ukrajinu.“

Ovaj argument podupire isječak preuzet s konferencije za medije koju je američki predsjednik Joe Biden održao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u februaru, nekoliko dana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. "Ako Rusija izvrši invaziju... tada više neće biti Sjevernog toka 2", rekao je Biden. „Mi ćemo tome stati u kraj.“ Ta je rečenicva nakon eksplozije tvitana na hiljade puta u operaciji ruske propagande. Umjesto da prijeti da će sabotirati plinovod, Biden je vjerojatnije mislio na mogućnost da Njemačka jednostavno blokira plinovod i odbije ga koristiti.

Na kraju je Njemačka ispoštovala tu odluku i blokirala nedavno završeni Sjeverni tok 2, bila je to odluka koju je donijela samo nekoliko dana prije nego što je Rusija poslala trupe u Ukrajinu. Suočena s opasnošću nove sabotaže svoje energetske infrastrukture, njemačka vlada pojačava mjere zaštite obalnih područja Sjevernog mora i Baltičkog mora, kao i terminala koji se grade za ukapljeni plin i druge infrastrukturne i komunikacijske objekte.

Prema mišljenju Arnolda Dupuya, voditelja SAS-163, istraživačke grupe unutar NATO-a koja je stručnjak za hibridne prijetnje, odgovorne bi “mogle biti grupe koje su protiv Kremlja, možda iz Ukrajine ili s drugih mjesta. Takođe to mogu biti proruski aktivisti ili osoblje”, te nastavlja:  “Ne želim to nazvati sabotažom u ovoj situaciji, ali mislim da je to termin koji se koristi i u Kremlju. Vrlo je mala vjerojatnoća da ćete imati tri curenja u isto vrijeme iz dva različita plinovoda. Čini se kao namjeran pokušaj sabotiranja plinovoda”, kazao je taj stručnjak u izjavama za švedsku televiziju SVT.

Za provedbu ove operacije bila je potrebna sposobnost izvođenja podvodnih sabotaža s roniocima, podvodnim vozilima s posadom ili bez posade. Što se dublje dogodi potencijalna sabotaža, potrebna je naprednija podmorska sposobnost.

“Pretpostavljam da je svako ko ima sposobnost baviti se podvodnim aktivnostima mogao to učiniti. Postoji nekoliko organizacija i grupa koje imaju tu sposobnost. Moguće je da je to učinjeno daljinskim upravljačem”, objašnjava Dupuy, isključujući da tehnički kvar objašnjava tri istodobna curenja.