Prošlog petka, iza rešetaka u sudnici samoproglašene Donjecke Narodne Republike [DPR], trojica muškaraca dobila su presudu, smrtnu kazne strijeljanjem zbog svojih "plaćeničkih aktivnosti". U roku od nekoliko sati, međunarodna štampa raspisala se o dvojici osuđenih, Britancima koji su se borili u redovima ukrajinske vojske u Mariupolju. Međutim, slučaj trećeg muškarca, gotovo dječaka, starog 21 godinu, je drugačiji. Šta Marokanac osuđen na smrt radi u Donbasu?
Brahim Saadoun je živio u Ukrajini od 2019. godine, a od 2021. postao je 'marinac' nakon što je okončao studij avio-inžinjerstva na Politehničkom institutu u Kijevu. Njegovi prijatelji kažu da postoje dokumenti koji dokazuju da se legalno prijavio u ukrajinsku vojskupa mu ne treba suditi kao plaćeniku, već kao ratnom zarobljeniku. Vlasti samoproglašene Narodne Republike Donjeck odlučile su, međutim, suditi im kao "zločincima", bez primjene prava iz Ženevske konvencije za ratne zarobljenike, što je dio najnovije kampanje Moskve protiv stranih boraca u Ukrajini.
Brahimovi prijatelji u Kijevu po njemu govore kao o vrlo aktivnom, druželjubivom i otvorenom dječaku, s brojnim vještinama. “Kad sam ga upoznala, na zabavi, poznavao je više ljudi od mene. Svi ga vole, super je karizmatičan i drag”, kaže jedna od njih. U tri godine u Ukrajini, Brahim je naučio ruski i kretao se poput ribe u vodu na gradskoj 'techno' sceni. Prema riječima njegovih prijatelja, pokušao je pronaći posao i konačno je odlučio napustiti školovanje i pridružiti se ukrajinskoj vojsci.
Nakon nekoliko mjeseci obuke, Brahim je u februaru 2022. raspoređen u istočnu pokrajinu Donjeck. Kada je 24. februara počela ruska agresija Donbas je postao jedno od ključnih mjesta ofanzive.
Krajem marta, raspoređen na manje od 60 kilometara od Mariupola, u danas uništenom gradu Volnovakhi, Brahim je “bio vrlo umoran i nemotiviran, nisu imali municiju, hranu, zalihe. Stvari su postajale jako teške, ruska vojska ih je okruživala sa svih strana, nisu imali izlaza”, kaže njegova prijateljica rekonstruirajući stanje na tom dijelu fronta na osnoviu detalja koje je saznala iz poziva i poruka koje je Brahim slao prijateljima.
“Zvao me kad god je mogao. Jednog dana me nazvao da mi kaže da je vidio helikoptere kako se kreću u pravcu Kijeva, da mi kaže da trebam pronaći sklonište. Takav je, više misli na svoje prijatelje nego na sebe “, prisjeća se ona. Konačno, teško stanje je prevagnulo i Brahim se predao ruskim trupama i od tada "više nije bilo kontakta, ni s prijateljima ni s porodicom".
U međuvremenu, Brahim je, kao i drugi zarobljenici ukrajinske vojske, prešao iz ruku ruskih vojnika u ruke samoproglašene Donjecke Narodne Republike. Rusija ima moratorij na smrtnu kaznu od 1996., pa ovaj potez olakšava smrtne preosude poput one za Brahima i njegova dva britanska suborca.
Konačno, više od mjesec dana nakon predaje, Brahim se pojavio u videu koji je objavila ruska mreža RT na arapskom jeziku. "Za nas je to bio 'šok'", kaže njegova prijateljica. Nekolikmo sedmica kasnije presuđena je smrtna kazna za "plaćeništvo i činjenje radnji usmjerenih na preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka DPR-a".
“Za nas koji ga poznajemo ta rečenica, za terorizam, je smiješna”, kaže njegova prijateljica. Dok je istovremena objava smrtne presude Britancu Aidenu Aslinu (28) i Shaunu Pinneru (48) izazvala val protesta britanskih vlasti, ministrica vanjskih poslova Liz Truss je proces katalogizirala kao "farsu suđenja bez apsolutnog legitimiteta”, a Downing Street je uvjeravao da će Ujedinjeno Kraljevstvo učiniti “sve što je potrebno” da oslobodi dva britanska vojnika osuđena na smrt, Maroko je izabrao šutnju.
Nekoliko Brahimovih prijatelja kontaktiralo je marokansku ambasadu u Rusiji, ali bez velikog uspjeha. Unatoč svojoj bliskosti sa SAD, Maroko vjerovatnio šuti kako se ne bi zamjerio Rusiji, saveznik njemu susjednog Alžira sa kojim je danas u napetim odnosima zbog Zapadne Sahare. U dva navrata tokom glasanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o ruskoj invaziji, Maroko je diskretno nestao iz sale kako ne bi morao glasati. Ukrajinsko razočaranje marokanskom pozicijom bilo je veliko pa je predsjednik Zelenski je 30. marta opozvao ambasadorku Oksanu Vasiljevu iz Rabata.
Neke marokanske nevladine organizacije, poput Nacionalnog vijeća za ljudska prava (CNDH) ili Marokanskog centra za ljudska prava, kritizirale su šutnju i zatražile od marokanskih vlasti da interveniraju u slučaju, da pošalju advokate i započnu neku vrstu pregovora sa Rusijom za Brahimovo oslobađanje. Do tada Brahim čami u "nepoznatim uslovinma" u Donjeckoj Narodnoj Republici. Ima mjesec dana da se žali na kaznu.