U vremenu kada Bosna i Hercegovina nije imala mnogo glasova koji su mogli oblikovati javno mnijenje, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak shvatio je da se budućnost jednog naroda ne gradi samo politikom, nego i rječju. Knjige, novine i obrazovanje za njega su bili najjače oružje u očuvanju identiteta, a upravo će zato ostati upamćen kao osnivač lista Bošnjak – prvog političkog i književnog lista koji je krajem 19. stoljeća postao mjesto na kojem su se branili kultura, jezik i ideja bosanskohercegovačkog društva koje ide u korak s modernim vremenom.

Jula 29. preminuo je ovaj književnik, publicista, političar i drugi gradonačelnik Sarajeva, čovjek čiji je utjecaj daleko nadživio njegovo vrijeme.

Kada je 1891. godine pokrenuo list Bošnjak, Ljubušak nije želio napraviti još jedne novine. Njegova ideja bila je mnogo šira – stvoriti prostor u kojem će se raspravljati o obrazovanju, kulturi, društvenim promjenama i položaju Bosne i Hercegovine u tadašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji. List je okupljao tadašnju intelektualnu elitu, objavljivao književne tekstove, političke komentare i kulturne priloge, a vrlo brzo postao jedno od najutjecajnijih glasila svog vremena.

Njegova vizija nije se zaustavila na novinarstvu. Ljubušak je bio među prvim bosanskohercegovačkim intelektualcima koji su razumjeli da se identitet jednog naroda ne može sačuvati bez njegove usmene tradicije. Zato je godinama prikupljao poslovice, narodne priče, predaje i mudrosti koje su živjele među običnim ljudima. Rezultat tog rada bila su djela Narodno blago i Istočno blago, danas nezaobilazna literatura za proučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine.

Njegov doprinos bio je vidljiv i u Sarajevu, kojim je upravljao kao gradonačelnik od 1893. do 1899. godine. To je bilo razdoblje ubrzane modernizacije grada, razvoja školstva, infrastrukture i javnog života, a Ljubušak je zagovarao ideju da se evropski razvoj i bosanska tradicija ne isključuju, nego nadopunjuju.

Iako je bio političar, historija ga pamti prije svega kao prosvjetnog radnika. Vjerovao je da obrazovan narod može sačuvati svoju posebnost i istovremeno biti dio savremenog svijeta. Upravo zbog toga njegovo naslijeđe nije vezano samo za funkcije koje je obavljao, nego za ideje koje je ostavio iza sebe.

U stalnoj postavci Brusa bezistana danas se nalazi njegov portret, dio zbirke sarajevskih gradonačelnika. Portret je nastao nakon odluke Gradske uprave Sarajeva iz 1905. godine da se izrade službeni portreti dotadašnjih gradonačelnika, a autorica djela je Ivana Kobilica, jedna od najznačajnijih evropskih umjetnica svog vremena.

Više od 120 godina nakon njegove smrti, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak ostaje jedna od ključnih figura bosanskohercegovačke kulturne historije. Dok su mnogi gradili zgrade i institucije, on je gradio nešto dugotrajnije – svijest da narod opstaje onoliko koliko čuva svoj jezik, svoju tradiciju i svoju pisanu riječ. Zato je njegovo ime i danas neraskidivo povezano s listom Bošnjak, koji je bio simbol jednog vremena i jednog kulturnog preporoda.