Nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Vijeće za implementaciju trebalo bi početkom juna zasjedati kako bi se izabrao nasljednik. Kako saznaje Stav, američka administracija još uvijek nije dala podršku niti jednom od predloženih kandidata.

Čak su dvojica perspektivnih kandidata iz Italije, jedan iz Francuske, jedan iz Španije, dok Velika Britanija i dalje ne odustaje od vlastitog kandidata.

Diplomatska borba i dalje traje, zemlje Evropske unije smatraju kako na spram Velike Britanije posjeduju ekskluzivitet u imenovanju visokog predstavnika, no zemlje Njemačka i Austrija koje su u ranijim ciklusima predlagale visoke predstavnike, ovaj put su van igre. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović već se neko vrijeme iza kulisa bori protiv dolaska britanskog diplomate zbog stava da bi taj visoki predstavnik odveć radio u interesu institucija BiH, te da se s njim ne bi moglo pregovarati, pa s toga cilj njene stranke ostaje pokušaj da mekim pritiskom na određene centre moći izlobira "OHR po mjeri".

BiH svakako bi imala pozitivno iskustvo sa francuskim ili španskim kadrom na čelu OHR-a zbog historijskih prilika kroz koje su te zemlje prošle te shvatanja društvenih odnosa unutar naše zemlje. Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme sve češće spominje i kadar iz Turske, što u prethodnim ciklusima izbora nije bilo opcija.

Igre moći

Interesi velikih igrača lome se preko naših leđa: Schmidt priznao utjecaj SAD-a na ostavku

O imenima je, čini se, još rano govoriti. Za razliku od prošli put kada se za Schmidtovo ime znalo čak mjesec dana prije sjednice Vijeća za implementaciju mira, sada smo u mnogo komplikovanijoj političkoj situaciji, te se interesi mnogih prelamaju preko Bosne i Hercegovine.

Ko će se izboriti da naša zemlja bude njegova zona odgovornosti?

Više od puke diplomatske procedure, izbor novog visokog predstavnika prerastao je u svojevrsni geopolitički obračun velikih sila i njihovih interesa u BiH.

Iako je Schmidtova iznenadna ostavka (a o njoj se spekulisalo već neko vrijeme) po njegovim tvrdnjama rezultat velikog pritiska američke administracije, ostaje nejasno kako je tačno došlo do šuma u komunikaciji na relaciji EU-SAD jer se sada proces imenovanja novog visokog predstavnika odvija u nikada većoj neizvjesnosti, a čini se kako saglasnost među ključnim akterima gotovo da ne postoji. Taj proces ide toliko daleko, da će u pokušaju stvaranja pritiska, bez obzira na raniji dogovor SAD ponuditi svog kandidata ukoliko ostale članice PIC-a ne prihvate kandidata koji njima odgovara.

Dio država EU insistira na kandidatu koji bi zaštitio institucije BiH, dok drugi centri moći traže osobu skloniju kompromisima zbog stajališta da bi država konačno trebala profunkcionisati ili prestati postojati u obliku u kojem je danas. Da. Teza je to koja se već neko vrijeme provlači u međunarodnim krugovima.

Trenutno Evropa, susjedne države putem svojih mehanizama djelovanja unutar nadnacionalnih institucija te Sjedinjene Američke Države pokušavaju ostvariti veći utjecaj na procese unutar BiH. Zbog toga će izbor novog visokog predstavnika biti veoma važan za našu zemlju jer će odrediti njen političku kurs u godinama koje dolaze, a bit će sudbinske ne samo zbog unutrašnjih političkih prilika, već zbog činjenice da trideset godina nakon okončanja agresije na našu zemlju, zbog snaga koje je konačno žele uništiti i promjene u globalnim odnosima, više niko ne može dati precizan odgovor o onome šta budućnost donosi.

Javnost je već imala priliku čuti brojne scenarije o tome kakvo će biti djelovanje OHR-a slijedeći izbor novog visokog predstavnika. Da li će i koliko imati drugačiji pristup od Schmidtovog i kakvu će podršku za takvo nešto imati, posebno od zemalja Kvinte? I dok su neki visoki predstavnici do sada bili optuživani da nisu uradili dovoljno, drugi da su pak radili previše i u tuđem interesu korištenjem bonskih ovlasti, ono što će biti stvarni mandat novog visokog predstavnika, zaista ostaje nepoznanica.

Zatvoreni krug

Schmidt odlazi, kolonijalni poredak ostaje, bošnjačka politika gleda i šuti

Eventualni izbor britanskog kandidata poruka je da London čak i nakon izlaska iz EU nije spreman prepustiti Zapadni Balkan isključivo interesima zvaničnog Brisela, iako je upravo napuštanje bloka glavna teza određenih zemalja članica Vijeća za implementaciju mira zašto Velika Britanija ne bi trebala ponuditi kandidata.

Izbor diplomata iz drugih zemalja poput onih Španije, Francuske ili Italije svakako će ponajviše govoriti o kursu koji Evropska unija zauzima prema BiH, uzimajući u obzir načelan dogovor koji vrijedi decenijama, a po kojem je zamjenik visokog predstavnika uvijek diplomata iz SAD-a, čime je čelna pozicija OHR-a uvijek evropski plijen.