Klemen Grošelj jedan je od osam zastupnika u Evropskom parlamentu koji stoji iza potpisanog pisma usmjerenog prema Christianu Schmidtu i Josephu Borrellu, a u kojem se od pomenutog dvojca, ali i ostatka političkih zvaničnika, traži da zaustave djelovanje iza kojeg stoji Milorad Dodik. Oni su između ostalog sugerirali da blokada rada institucija u Bosni i Hercegovini treba biti zaustavljena, te da izražavaju svoju zabrinutost zbog čega nema reakcije na sve češće spominjanje riječi “rat” u kontekstu Bosne i Hercegovine i Balkana. U razgovoru za Stav član Evropskog parlamenta Grošelj govori o pomenutom pismu, geopolitičkim odnosima, sporosti Evropske unije i radu Christiana Schmidta.

STAV: Jedan ste od osam članova Evropskog parlamenta koji su skrenuli pozornost na istupe Milorada Dodika, koji nisu bezazleni. Zbog čega ste Vi i Vaše kolege javno reagirali na atak Milorada Dodika na ustavno-pravni sistem Bosne i Hercegovine?

GROŠELJ: Svi se mi nerado i s tugom sjećamo dešavanja tokom devedesetih godina u Bosni i Hercegovini. Dejton je na kraju samog rata došao kao garant mira na ovim prostorijama, ali retorika i same prijetnje odgovorne politike u entitetu RS sve više i više podsjećaju na onu retoriku koja je bila dominantna i prije rata i u toku samog ratnog dešavanja. Želimo poslati i prije svega jasnu poruku da u Evropskoj uniji nema mjesta za one koji prijete, djeluju u smjeru destabilizacije, a prije svega ne poštuju temeljno načelo same Unije, a to jeste vladavina prava.

STAV: Da li možemo zaključiti da je Evropski parlament svjestan ozbiljnosti političke situacije u Bosni i Hercegovini koja može eskalirati?

GROŠELJ: Pa možemo da kažemo da je tako. Ako pažljivo pogledate ko su potpisnici pisma, to su koordinatori političkih grupa na području vanjske politike i svi izvještači koji rade i prate napredak BiH u približavanju Evropskoj uniji. To u suštini znači da je to poruka najvažnijih političkih grupacija Evropskog parlamenta.

STAV: Sve se otvorenije najavljuju sankcije usmjerene prema destabilizirajućim faktorima u Bosni i Hercegovini. Da li se one mogu očekivati uskoro?

GROŠELJ: Gledajte, mi kao Evropski parlament očekujemo da će biti poduzete sve mjere kojima bi se spriječila daljnja destabilizacija BiH i cijele regije. Tu ima OHR vrlo jasne ovlasti, a i Komisija također. Ako gledamo iskustvo sa sankcijama u vezi s Ukrajinom i Bjelorusijom, dosta širok paket mjera je moguć. Ono što mi poručujemo u ovom pismu jeste da OHR kao i EK imaju sada mogućnost da akterima koji destabiliziraju BiH i regiju jasno poruče koje su to sve konsekvence koje će uslijediti ne budu li se vratili normalnom političkom procesu. Evropska unija možda jeste spora, ali kad se svi ti mehanizmi pokrenu, za pojedince i neke institucije njihove sankcije bit će vrlo neugodne, tako rečeno.

Cijeli intervju pročitajte u novom, 347. broju magazina Stabv koji je u prodaji od danas, 29. oktobra.