Dženaza šejhu Halilu Brzini, generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine, nekadašnjem komandantu Sedme muslimanske brigade i Prvog korpusa ARBiH, klanjana je danas u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, a predvodio ju je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Dženazi je prisustvovao veliki broj ljudi, porodica, prijatelji, saboraci, građani, koji su došli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.
- Danas ispraćamo na bolji svijet našeg brata i prijatelja, gaziju i šejha. Ožalošćeni smo njegovim odlaskom. Mnogima od nas će nedostajati - ljudima slomljenog srca, usamljenim, unesrećenim, potrebnim, ali i onim željnim dublje spoznaje, svježega znanja i ljudske topline. Naročito će nedostajati bliskim ljudima, koji su imali privilegiju družiti s njim. Život mu je bio ispunjen borbom i vođenjem računa sa sobom, ali sa samo jednim ciljem: da se otupi oštrica zla i otvore se putevi dobra. Nadamo se da će to biti primljeno kod Dragog Boga - kazao je reisu-l-ulema u obraćanju prisutnim.
Dodao je da "svjedočimo da je bio uspješan borac, snažan i nepokolebljiv na bojnom polju i da je u životu uvijek više davao, nego uzimao".
- Neizmjerno smo mu zahvalni na vremenu koje smo s njim proveli, od njega smo mnogo naučili, ali to se ne može kazati s nekoliko riječi. Bio je ustrajan i nepokolebljiv. Koristio je svaku priliku da se založi za sve nas. Šejh Halil Brzina ostavlja veliku prazninu u nama i našoj zajednici, koju ne možemo nadoknaditi. Učitelji poput njega danas su nam nasušna potreba - poručio je reisu-l-ulema.
Dženaza će biti klanjana i u njegovom rodnom Stocu u 18.00 sati ispred Careve džamije, a bit će ukopan haremu Tekije Stolac.
Šejh Brzina rođen je 1953. godine u Stocu. Po završetku studija radio je u Željezari Zenica, a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu aktivno se uključuje u odbranu zemlje. Tokom agresije bio je jedan od ključnih ljudi u formiranju Sedme muslimanske brigade, elitne jedinice Armije RBiH, koja je bila poznata po snažnom vjerskom i moralnom kodeksu ponašanja.
U vjerskim i vojnim krugovima bio je poznat i po svom duhovnom imenu Halil Hulusi Nakšibendi el Bosnevi.
Nakon agresije, imenovan je za komandanta Prvog korpusa Armije Republike BiH, ali se zbog narušenog zdravlja ubrzo povukao i otišao u prijevremenu penziju.
Imao je značajnu ulogu u izgradnji i obnovi nekoliko džamija i tekija.
Za doprinos odbrani Bosne i Hercegovine odlikovan je najvišim ratnim priznanjima, među kojima se posebno izdvaja "Zlatni grb sa mačevima", koji mu je lično uručio predsjednik Alija Izetbegović 1998. godine.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh