Cilj ovakvih programa jeste ukazati na genocid i politiku asimilacije, koji se provode posljednjih nekoliko godina u Istočnom Turkistanu, ojačati borbu Istočnoturkistanaca te proširiti polje djelovanja.

Glavna tema ovogodišnjeg susreta je "Istočni Turkistan u svijetu koji se mijenja: Novo vrijeme, trenutno stanje, nova politika".

Na početku programa intonirane su himne Bosne i Hercegovine i Istočnog Turkistana, nakon čega je uslijedio prikladan vjerski program, a date su i informacije o Istočnom Turkistanu te patnjama kojima je i danas izložen narod ove regije.

Autonomna pokrajina Xinjiang najveća je kineska pokrajina u kojoj dominantno živi muslimansko stanovništvo, koje čine pripadnici turkijske zajednice Ujguri i etnički Kazahstanci.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava već neko vrijeme pokušavaju međunarodnoj zajednici ukazati na problem ujgurske zajednice u Xinjiangu u kojem su milioni ljudi zatvoreni u "logore za preobražaj i doedukaciju".

I međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) navela je u ranijem izvještaju kako je mnogo ljudi u Xinjiangu u protekle dvije godine završilo u pritvoru u takozvanim centrima za političku edukaciju, a riječ je o osobama koje su vlasti ocijenile opasnim i protiv njih naredile takozvano preventivno policijsko djelovanje.

Evropska unija je izrazila zabrinutost zbog postojanja tih centara i to je jasno prenijela kineskim zvaničnicima na sastanku Dijaloga o ljudskim pravima.

Zvanični Peking negira postojanje takvih logora u Xinjiangu, a iz Ministarstva vanjskih poslova Kine tvrde da je riječ o centrima koji se koriste isključivo za stručno obrazovanje.

Aktivnostima u Sarajevu koje traju od 8. do 11. oktobra prisustvuju predstavnici dijaspore Istočnoturkistanaca iz osamnaest zemalja.

Hidayet Oguzhan, predsjednik Unije nevladinih organizacija Istočnog Turkistana, tokom zvaničnog obraćanja na ceremoniji govorio je o patnjama kojima su Ujguri izloženi zbog kampanje Kine. Naveo je kako su lišeni mnogih prava, uključujući prava na prakticiranje vjere, žene su primorane na brakove s neželjenim osobama, a djeca Ujgura oduzimana.

Oguzhan je u izjavi za AA kazao kako su se u Sarajevu okupili uzimajući u obzir sličnu prošlost kroz koju su prošli Bosna i Hercegovina i Istočni Turkistan.

Podsjetio je kako se susreti kontinuirano održavaju trinaest godina. Istakao je kako se u svijetu sve više govori o patnjama Istočnoturkistanaca te zbog toga posljednje četiri godine biva održan i sastanak Vijeća.

Sastanku prisustvuju predstavnici svih ogranaka dijaspore Istočnoturkistanaca, a tom prilikom analiziraju aktuelne teme o Istočnom Turkistanu, određuju mapu puta i strategiju kako bi ovo pitanje dobilo zasluženu pažnju.

"Kao što znate, pitanje Istočnog Turkistana je aktuelno u svijetu. Bilo da je to u Evropi, Turskoj, SAD-u, ovo pitanje dobiva sve više pažnje", rekao je Oguzhan.

Govorio je i o genocidu nad Ujgurima, politici asimilacije i drugim torturama kojima je ovaj narod izložen.

"Dolazi do odjeka o ovoj tiraniji. Krećemo se ka ispravnom pravcu. Postoje prijetnje, problemi, utjecaj Kine, nastoje izvršiti blokade, ali i pojedine zemlje govore nešto o tome. Zbog toga Istočnoturkistanska dijaspora nastoji snažno ostvariti napredak u našoj borbi", rekao je Oguzhan.

Kazao je kako će na sastanku Vijeća biti razgovarano o konkretnim pitanjima.

"Razlog zbog kojeg smo izabrali Bosnu (za susret i sastanak, op.a.), jeste, pored toga što je mnogo volimo i slično stanje koje smo nedavno proživjeli. Naša historija se u velikoj mjeri podudara. Bilo da je riječ o komunističkom režimu, putu ka nezavisnosti, patnje… Podudara se naša borba", rekao je Oguzhan koji je podsjetio i na podršku BiH Istočnom Turkistanu.

Podsjetio je i kako je u petak u Sarajevu otvorena izložba fotografija koja je naišla na pozitivne reakcije javnosti, a mnogi mladi su pružili podršku Istočnoturkistancima u njihovoj borbi.

Dolkun Isa, čelnik Svjetskog kongresa Ujgura, koji trenutno živi u Minhenu, u izjavi za AA kazao je kako je ovo prvi licem u lice susret otkako je počela pandemija. Govorio je i o patnjama kojima je ovaj narod izložen.

Tvrdi kako se u kampovima nalaze milioni Ujgura muslimana.

"U 21. stoljeću dolazi do genocida. Okupili smo se kako bismo ukazali na to i svijet potakli da učini potrebne korake kako bi zaustavio ovaj genocid", kaže Isa koji je podsjetio na podršku Bosne i Hercegovine i Albanije o tom pitanju. Zbog toga vjeruje da će boravak u Bosni i Hercegovini biti od koristi u nastavku borbe.