Za članove je to“organizacija”. Za širu javnost to je Interpol. Međunarodno tijelo kriminalističke policije, osnovano 1923. godine. Njegova je primarna misija koordinirati policijske snage zemalja članica za hapšenje osumnjičenika i kriminalaca koji su na slobodi. Interpol nema superpolicajaca, nema međunarodnog odreda koji juri organizirane bande kriminala. Dvije trećine od 995 zaposlenika radi u glavnom uredu u Lyonu.
U ultra sigurnim zgradama, koje se protežu duž parka Tête d'Or, upravljaju s 19 baza podataka krcatih informacijama o osumnjičenim kriminalcima i njihovim nedjelima. Svaka od 194 zemlje članice može im pristupiti u stvarnom vremenu, kako bi dobili otiske prstiju ili informacije o ukradenim pasošima.
Čuvene crvene potjernice izdaju se samo na zahtjev države članice. Obavještavaju sve policije da osobu traže pravosudne vlasti njegove ili neke druge zemlje, što često dopušta hapšenja na graničnim prelazima. Krajem 2020. godine još ih je bilo aktivno više od 66.000. Interpol također izdaje i druge vrste obavijesti, žute za nestale osobe, crne za identifikaciju leševa, plave za prikupljanje informacija u okviru istrage ili zelene za upozorenje o osobama koje se smatraju "sigurnosnom prijetnjom".
Samo u 2020. godini, kada je aktivnost usporio Covid, izvršeno je 3,5 milijardi pretraživanja u bazama podataka. "Prava vrijednost organizacije poput Interpola je zbroj informacija koje posjeduje", objasnio je bivši generalni sekretar Raymond Kendall.
Posljednjih je godina pojačana upotreba Interpola. U 2019. izdano je 13.377 novih crvenih potjernica, naspram 1.401 u 2001. U isto vrijeme, budžet Interpola je ostao mali, 136 miliona eura u 2020. godini, od čega 26% "doprinosa u naturi", odnosno, u opremi i prostoru.
Ovakvo nedovoljno jako finansiranje otvara put manipulaciji institucijom od strane zemalja poput Kine ili Rusije, koje ga koriste za progon svojih protivnika. Malo po malo, ove države stavljaju svoje pijune u upravljačka tijela.
Generalni sekretarijat, na čijem je čelu od 2014. godine Nijemac Jürgen Stock, koji ima kontrolu nad svakodnevnim operacijama, za sada im izmiče, ali Izvršni odbor je meta mnogih sumnjivih aktivnosti. Obnavlja se svake tri godine, ima trinaest članova, uključujući predsjednika, koje bira 194 policajca od kojih svaki predstavlja svoju zemlju. Na dobrovoljnoj bazi, ovaj odbor "nadzire rad glavnog tajništva i definira politiku organizacije" tokom tri godišnja sastanka.