Rusija i Kina pomno prate situaciju u Kazahstanu, koja trenutno proživljava vekliku političku krizu kloja je kulminirala nedavnim demonstracijama iza kojih je ostalo na desetine mrtvih, jer je to zemlja s kojom imaju duboke političke i ekonomske veze.
Kazahstan dijeli granicu s Rusijom dugu 7.598 kilometara. To je druga najduža kopnena granica na svijetu, nakon one koja razdvaja SAD i Kanadu. Bivša sovjetska republika takođe ima granicu s Kinom u dužini od 1.782 kilometra, od čega je 1.215 kilometara kopnene, a 566 kilometara vodene granice.
Kazahstansko-kineska granica uspostavljena je nakon pada SSSR-a i nezavisnosti Kazahstana, koji je prije bio dio tog komunističkog carstva, a ranije, Ruskog carstva.
Rusija je tradicionalno glavni trgovinski partner srednjoazijske republike, a slijedi je Kina. Trgovinska razmjena između Kazahstana i Rusije premašila je 20 milijardi dolara u prvih deset mjeseci 2021., nakon što je porasla za 30% u odnosu na prošlogodišnje brojke.
U međuvremenu, kazahstansko-kineska razmjena između januara i septembra 2021. iznosila je 13.5 milijardi dolara, uz rast od 12,5% u odnosu na brojke iz 2020. godine, obilježene pandemijom koronavirusa.
Historija modernog Kazahstana usko je povezana s Rusijom. Zemlja, koja je proglasila svoju nezavisnost 1991. godine, bila je pod komunističkom vlašću sedam desetljeća, a prethodno je bila dio Ruskog carstva. Rusi su sada i najveća zajednica u zemlji. Procjenjuje se da ova etnička skupina čini 18% ukupnog stanovništva, odnosno oko 3,5 miliona ljudi. Ipak, broj Rusa se postepeno smanjuje jer ih je vrijeme proglašenja nezavisnosti bilo oko šest miliona.
Međutim, većina stanovništva razumije ruski, a čelnici zemlje često daju izjave upravo na tom jeziku, ističući potrebu upotrebe i davanja većeg prioriteta kazahstanskom jeziku.
Vlada je 2017. godine odobrila plan pretvaranja kazahstanskog pisma s ćirilice na latinicu u sljedećih nekoliko godina. Kazahstan održava intenzivan politički dijalog s Rusijom, zemljom s kojom je dio različitih regionalnih integracija. Odnose između stranaka obje su zemlje opisale kao "strateške", a čelnici dviju zemalja se prilično često sastaju kako bi se pozabavili bilateralnim programom.
Jedan od glavnih dokumenata koji usmjeravaju trenutne političke kontakte je ugovor o dobrosusjedstvu i savezništvu, potpisan 2013. godine.
Kina je također "strateški partner" Kazahstana i dvije su se zemlje 2011. godine u zajedničkoj deklaraciji obavezale nastaviti razvijati saradnju bez obzira na promjene u međunarodnoj ili regionalnoj situaciji. "Razvoj sveobuhvatne strateške saradnje među stranama bit će jedan od vanjskopolitičkih prioriteta zemalja“, stoji u dokumentu.
Na području Kazahstana, devete po veličini zemlje na svijetu, nalaze se razni strateški objekti. Najvažniji od njih je kozmodrom Baikonur, koji se nalazi u kazahstanskoj stepi, odakle Rusija lansira svoje svemirske misije. Nakon raspada SSSR-a, Moskvi je dala u zakup kozmodrom na period od 20 godina, koji je potom produžen na još 30 godina. Godišnje Rusija plaća 115 miliona dolara (5% budžeta svoje svemirske agencije) za najam ovog strateškog objekta.