Nova dionica crnogorskog autoputa, od Bara do Boljara na granici sa Srbijom, trebala bi koštati 694 miliona eura. Novac ide kineskoj kompaniji Powerchina i njezinoj podkompaniji Stecol, piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

List sagu u vezi tog autoputa, koja je započeta 2014. godine, naziva primjerom kineske "diplomatija dužničke zamke", prenosi DW.

- Za razliku od Evropske unije, koja je sumnjala u isplativost zahtjevnog građevinskog pothvata, s mnogim mostovima i tunelima u planinskom području, Peking je već tada bio vrlo spreman ispuniti želju Podgorice - podsjeća FAZ.

Tenderska komisija

Vlada Crne Gore uporna da aerodromi idu u koncesiju - radnici i sindikati protiv

Više od milijarde dolara posudila je kineska Exim banka, a posao je dobila državna China Road and Bridge Corporation (CRBC).

- No, prve rate kredita trebalo je vratiti prije nego što je prva dionica uopće bila gotova - piše list, a gradilo se uz mnogobrojna odlaganja i rast troškova.

Mala država je, podsjeća se, upala u budžetske teškoće. Tako je 2020. zaduženost Crne Gore dostigla 104 posto BDP-a.

- Shema koja je poznata iz Afrike tada je prvi put viđena u Evropi - ocjenjuje list.

Tek je dogovor s evropskim i američkim bankama sveo kamate na ispod 50 posto prethodnog iznosa, no otplata glavnice do danas opterećuje Podgoricu.

Zahtjev na razmatranju

Zapeo posao Vlade RS-a s Kinezima: Autoput Banja Luka - Prijedor nije odmakao od početnih radova, a trebao bi poskupjeti za 195 miliona KM

- Slučaj Crne Gore plastično je pokazao granice kineske moći u regiji gdje različiti diplomatski utjecaji i vanjska podrška igraju ključnu ulogu - piše FAZ.

Gradnja se nastavlja, opet s Kinezima, ali postoji ključna razlika, kaže Milan Ljiljanić, prvi čovjek državnog Monteputa – novac sada dolazi iz Evrope. EU subvencionira gradnju sa 150 miliona eura, a Evropska banka za obnovu i razvoj daje kredit od još 200 miliona.

- Time se za 180 stepeni okrenuo stav politike EU koja je prije više od deset godina strogo odbijala gradnju tog autoputa dugog 177 kilometara - bilježi frankfurtski dnevni list.

Crna Gora je, dodaje se, danas najizgledniji kandidat za sljedeću članicu EU, možda već 2028. godine.

No, u češkoj nevladinoj organizaciji Promatrači Kine u centralnoj i istočnoj Evropi smatraju da blizina Podgorice članstvu u EU nije jedini razlog probuđenog interesa Brisela.

Rigorozna pravila

Crna Gora kao "pokusni kunić": EU sprema novi model proširenja kako bi spriječila "Mađarsku 2.0"

- Autoput je dio većeg evropskog koridora 11 koji povezuje Bari u Italiji s Bukureštom u Rumuniji - pišu oni.

Uz to, ocjenjuju da se time smanjuje utjecaj Kine i Rusije u regiji.

List prenosi da kritičari u Crnoj Gori pothvat podrugljivo nazivaju "put u nigdje", no vlasti misle drukčije. Ljiljanić hvali pothvat kao "snažan poticaj za razvoj sjevera Crne Gore".

Nova dionica trebala bi se graditi pet godina, a zatim će ostati još dvije dionice ovog autoputa koja na golemim betonskim stupovima prelazi preko "zelenih dolina i planinskih padina", opisuje FAZ.

Dodaje se da nije jedinstven slučaj da evropskim novcem poslove dobivaju Kinezi, podsjećajući da je slično bilo u slučaju hrvatskog Pelješkog mosta koji je otvoren prije četiri godine. I njega je gradila kineska CRBC.

Ta kompanija sada nije uspjela pobijediti na konkursu za nastavak gradnje u Crnoj Gori, ali ni novi graditelji, Powerchina, nisu nepoznati u regiji.

- U Srbiji i Bosni i Hercegovini taj pekinški državni koncern gradi ceste i vjetroelektrane - podsjeća se.

Ista kompanija vodi konzorcij koji treba graditi beogradski metro, projekt vrijedan milijardu eura.