Historija Bosne i Hercegovine puna je svjedoka njene dugovječnosti i specifičnosti. Iako je dosta toga uništeno, ili je odneseno tokom okupacija, dosta toga ipak je spašeno zahvaljujući stručnjacima, uglavnom vrijednom timu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. 

Prije stotinjak godina, tačnije 1883. godine, počela su iskopavanja na arheološkom lokalitetu Butmir na Sarajevskom polju. Tadašnji arheolozi Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine otkrili su veliko nalazište perioda neolita. Arheološka nalazišta na kojima su pronađeni tragovi istog i srodnog načina života danas se klasifikuju pod, tada po prvi put zabilježenom, butmirskom kulturom.

Život za vrijeme mlađeg kamenog doba bio je fizički jako zahtjevan.Tehnologije bitne za život, kao što su zemljoradnja, stočarstvo, lov i ribolov ubrzano se razvijaju, dok predmeti sa karakteristikama koje nose  figurine, govore o prisustvu potrebe za umjetničkim izrazom.

Osim duhovnog života, o kojem saznajemo, iz njih otkrivamo i druge, jednostavnije stvari. Možemo vidjeti kako su se ljudi oblačili, kakvu su koristili obuću i kakve su pravili frizure. Na ovim figurinama se vide njihove haljine, suknje, majice, (vjerovatno kožne) čizme i detalji uređene kose.

Najveći broj ovih nalaza predstavljaju ljudske, a rjeđe, životinjske figurine.

Posebnu pažnju plijeni jedan broj sačuvanih glava ljudskih figurina. Odlikuju se naglašenim realizmom u izradi i predstavljaju izdvojenu i originalnu pojavu u umjetnosti neolitika uopće. Različit način modeliranja lica, nosa, čela, kose i oblika glave pretpostavlja i razlikovanje nekih rasnih osobina. Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi predstavljaju li ove figurine različite rasne tipove, svakako se mogu promatrati kao jedan poseban odraz umjetničkog shvaćanja pripadnika butmirske kulture.