Irak i Vijetnam se često smatraju prototipskim modernim primjerima nepopularnih američkih ratova. Ali sve veća količina podataka sugerira da je rat u Iranu postao otprilike jednako nepopularan kao što su ti ratovi ikada bili - i to mnogo brže.
Istovremeno, nepopularnost rata dolazi s velikom upozorenjem. A to je da se Amerikanci ne čine toliko fokusiranima na njega. Evo šta pokazuju brojke.
Nova anketa Washington Posta i Ipsosa prošle sedmice bila je najnovija koja je pružila prilično sumornu historijsku usporedbu za rat koji je predsjednik SAD-a Donald Trump odabrao, a koji je pokrenuo krajem februara.
Anketa je pokazala da 68 posto Amerikanaca smatra da rat u Iranu "nije vrijedan borbe", dok je samo 28 posto reklo da jeste. Ta negativna podjela od 40 bodova je gora nego za rat u Iraku ili Afganistanu u anketi Washington Posta i ABC Newsa.
Najgore brojke za rat u Afganistanu bile su slične podjeljene 67-28 (posto) u 2013. godini, skoro 12 godina nakon početka.
Rat u Iraku je također, u najgoroj anketi iz 2007. godine, zabilježio skoro dvije trećine (66 posto) ispitanika koji su rekli da se ne isplati boriti se protiv njega. Ali postotak onih koji su rekli da se isplati boriti se nikada nije pao ispod 33 posto.
Drugim riječima, čak ni rat u Iraku nikada nije izgubio toliko podrške kao ovaj rat. Vrijedi naglasiti i da je Amerikancima trebalo dugo vremena da zaključe da se ovi drugi ratovi nisu isplatili.
U Afganistanu je većini trebalo skoro osam godina da to kaže. U Iraku je trebalo skoro godinu dana. I tek četiri godine kasnije dvije trećine su rekle da se ne isplati.
Anketa Post-ABC-a krajem aprila pokazala je da je 61 posto Amerikanaca trebalo manje od dva mjeseca da rat u Iranu proglase "greškom". Iako to nije bilo više nego u svim prethodnim ratovima, Amerikanci su do te presude došli mnogo brže nego što su to učinili u slučaju rata u Iraku ili Vijetnamu.
U Iraku je trebalo skoro četiri godine da toliko Amerikanaca odluči da je rat bio greška; 64 posto ih je to reklo u januaru 2017. godine. U Vijetnamu je trebalo više od šest godina da taj broj dostigne tako visok nivo, pri čemu je 61 posto označilo rat greškom u maju 1971. godine.
Dok je Trump hvalio rat u Iranu kao znak američke snage, Amerikanci to ne vide tako. Anketa Univerziteta Quinnipiac prošlog mjeseca pokazala je da je 45 posto registrovanih birača reklo da je rat oslabio Sjedinjene Države u svijetu, a ne ojačao ih.
To je, opet, prilično slično ratu u Iraku. Nakon dvije godine, anketa Post-ABC pokazala je da je 41 posto Amerikanaca reklo da je rat oslabio Sjedinjene Države, a ne ojačao ih.
Anketar nije testirao ovo pitanje nakon 2005. godine, kada je rat u Iraku postao nepopularniji. A tu je i direktna nepopularnost iranskog rata - tj. da li Amerikanci kažu da ga podržavaju ili mu se protive.
Analiza New York Timesa u najranijim danima rata otkrila je da je početna podrška od 41 psoto za napad na Iran u anketi CNN-a bila najniža ikada zabilježena za početak međunarodne vojne akcije. (Podaci za Vijetnam nisu postojali, ali druge ankete na početku tog rata sugeriraju da u početku nije bio nepopularan.)
Gallup je proučavao širi univerzum ne samo ratova već i vojnih udara (poput američkog udara 2020. godine u kojem je ubijen iranski komandant Qasem Soleimani) i otkrio da je bilo praktično nečuveno da američka vojna akcija nema barem 50 posto podrške.
Od više od desetak primjera, jedini izuzetak prije rata s Iranom bili su udari Obamine administracije na Libiju 2011. godine (47 posto). Gotovo svaka anketa pokazala je da su udari na Iran znatno nepopularniji od toga.
Gallupovi podaci pokazali su da je podrška nekim vojnim akcijama brzo pala prilično nisko mjesecima kasnije, uključujući Libiju (39 psoto) i Haiti 1994. godine (36 posto). Ali nijedan nije pao tako nisko, tako brzo kao 34 posto podrške za rat u Iranu samo tri mjeseca nakon početka sukoba.
Postoje uvjerljivi argumenti da je rat u Iranu jedan od najnepopularnijih modernih ratova u Sjedinjenim Državama. I svakako je postao toliko nepopularan brže nego drugi.
Ali postoji značajna razlika između njegove nepopularnosti i nepopularnosti ovih drugih ratova. I čini se da je toliko ljudi stalo.
Gallupove ankete su pokazale da je čak 55 posto Amerikanaca reklo da je Vijetnamski rat bio "najvažniji problem" s kojim se zemlja suočavala 1967. godine. Taj broj je dostigao čak 36 posto za rat u Iraku 2007. godine.
Ali važnost iranskog rata nije dostigla ni približno toliko visoku razinu. U stvari, većina anketa pokazuje da je postotak onih koji misle da je on ili strani ratovi općenito najvažnije pitanje u Sjedinjenim Državama jednocifren.
To je vjerovatno zato što u ratu nisu učestvovale američke kopnene trupe i nije rezultirao ni približno toliko smrtnih slučajeva vojnika kao u prethodnim ratovima. Prve smrtne slučajeve vojnika vidjeli smo u posljednjih nekoliko mjeseci.
U praksi to znači da vjerovatno nema toliko pritiska na Trumpa da promijeni kurs i da to možda neće biti toliko veliko pitanje glasanja na međuizborima u novembru.
Istovremeno, Amerikanci su prilično zabrinuti zbog ekonomije, a rat u Iranu svakako pogoršava taj problem povećanjem cijena plina. Dakle, na taj način, čak i ako sam rat ne bude u velikoj mjeri uticao na njihove glasove u novembru, mogao bi doprinijeti Trumpovoj najvećoj odgovornosti - iako onoj koja je prethodila ratu.
I malo je znakova da će rat uskoro nestati.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh