U posljednjih nekoliko godina Evropa se suočava s naglim rastom hibridnih prijetnji iz Rusije. Ti pritisci dolaze u različitim oblicima: napadi dronovima, sabotaže, lažne vijesti, ometanje GPS signala i vojni incidenti, uključujući ulaske zračnih i pomorskih snaga u tuđi prostor. Iako takve metode nisu nove, njihov današnji intenzitet i organiziranost nikada nisu bili na ovoj razini. Prema podacima think tanka GLOBSEC, od januara do jula ove godine zabilježeno je više od 110 incidenata povezanih s Rusijom, a najčešće mete bile su Poljska i Francuska. Takve aktivnosti direktno ugrožavaju sigurnost država i ujedno ispituju sposobnost Evrope i NATO saveza da odlučno reagiraju.
Pod pritiskom sve učestalijih napada evropski saveznici počeli su mijenjati svoj raniji oprezni pristup. Nakon sabotaže željezničke linije ključne za transport pomoći Ukrajini, Poljska je u kratkom roku rasporedila 10 000 vojnika radi zaštite kritične infrastrukture. Italija je predstavila plan za osnivanje centra za borbu protiv hibridnih prijetnji, formiranje tima od 1500 stručnjaka za kibernetičku sigurnost i posebnih jedinica zaduženih za praćenje i obranu od digitalnih napada. Latvija i druge zemlje pozivaju na odlučniji pristup u digitalnom prostoru, uključujući mogućnost ciljanih udara na ruske tvornice dronova i važne transportne rute koje podržavaju rat u Ukrajini.
Istovremeno pred Evropom stoje složena pitanja. Rusija često koristi metode koje krše međunarodne norme, dok EU i NATO moraju djelovati unutar zakonskih okvira. Zato se postavlja važno pitanje: može li demokratska država učinkovito odgovoriti na prijetnju, a da ne posegne za istim metodama koje koristi agresor? Zbog toga se trenutne mjere uglavnom usmjeravaju na jačanje odbrane, jasnije zakone za neutralizaciju dronova i brže otkrivanje počinitelja pojedinih napada.
Digitalni prostor i informacijska borba postali su središnji dio modernih sukoba. Ruske kampanje dezinformacija ciljaju evropske građane i političke procese te narušavaju povjerenje u institucije. Zbog toga evropske zemlje moraju razviti bolje mehanizme za suzbijanje takvih kampanja i ojačati suradnju kako bi odgovor bio pravovremen i učinkovit.
NATO, kao odbrambeni savez, još uvijek izbjegava izravne napade na Rusiju. Umjesto toga, naglasak stavlja na pokazivanje snage i jedinstva kroz iznenadne vojne vježbe i podizanje pripravnosti svojih snaga. Cilj je poslati jasnu poruku Moskvi da hibridne provokacije neće proći bez odgovora, ali i izbjeći korake koji bi mogli dovesti do otvorenog rata.
Evropa se danas nalazi na važnom raskršću. Sve složenije hibridne prijetnje zahtijevaju brzu i dobro koordiniranu reakciju kojoj su temelj jača obrana, bolja zaštita u digitalnom prostoru te tješnja suradnja među saveznicima. Sukobi se više ne odvijaju samo na bojištima. Oni su prisutni u informacijama, tehnologiji i kritičnoj infrastrukturi. Zbog toga Evropa mora djelovati odlučno i pravovremeno kako bi zaštitila svoje građane i očuvala stabilnost, a pritom izbjegla opasnost od izravnog sukoba s nuklearno naoružanom Rusijom.
