SAD pod Donaldom Trumpom vrše pritisak na NATO da drastično smanji svoje strane aktivnosti, uključujući i prekid ključne savezničke misije u Iraku, izjavile su četiri diplomate NATO-a za POLITICO.

SAD su posljednjih mjeseci također lobirale za smanjenje mirovne operacije NATO-a na Kosovu te za sprečavanje Ukrajine i partnera iz Indo-pacifičke regije da formalno učestvuju na godišnjem samitu Alijanse u julu u Ankari.

Ovi napori odražavaju težnju Bijele kuće da NATO tretira isključivo kao euroatlantski odbrambeni pakt i da povuče decenije širenja na upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative vođene vrijednostima, koje su dugo iritirale američkog predsjednika i njegovu MAGA bazu.

Pod pritiskom Washingtona, NATO bi ograničio tzv. out-of-area aktivnosti, koje su izvan osnovnih zadataka Alijanse – odbrane i odvraćanja. Ovaj pritisak je unutar saveza postao poznat kao "povratak na fabrička podešavanja", izjavile su diplomate koje su tražile anonimnost.

Ovi napori mogli bi dovesti do brzog smanjenja aktivnosti NATO-a u bivšim ratnim zonama, kao i do isključenja glavnih gradova poput Kijeva i Canberre iz formalnih diskusija ovog ljeta.

Promjena odnosa snaga

Rusija ih prisilila: Velike promjene u NATO-u

Bijela kuća je odbila javno komentirati programe partnerstva i globalne operacije NATO-a kada ih je kontaktirao POLITICO.

Novi detalji dolaze nakon što je zamjenik šefa Pentagona Elbridge Colby nedavno iznio razmišljanje administracije iza onoga što je nazvao "NATO 3.0".

- Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može svaki kapacitet biti vrhunski i preskup. Mjerilo ozbiljnosti je mogu li se evropske snage boriti, održati i pobijediti u scenarijima koji su najvažniji za odbranu saveza - rekao je Colby ministrima odbrane Alijanse prošle sedmice, ponavljajući da su SAD i dalje posvećene evropskoj sigurnosti.

Američka kampanja izaziva negodovanje kod nekih saveznika.

Napuštanje prekomorskih inicijativa saveza "nije ispravan pristup", rekao je jedan od četiri diplomate uz napomenu da su partnerstva ključna za odvraćanje i odbranu.

Otkako se Trump vratio u Bijelu kuću prošle godine, smanjio je američke obaveze u inostranstvu, povukao trupe i osoblje NATO-a iz Evrope i predao neke od najviših komandi saveza Evropljanima, dok nastoji preusmjeriti svoju vanjsku politiku na "osnovnu nacionalnu sigurnost".

Odlazak iz Iraka

NATO održava savjetodavnu misiju s ciljem jačanja iračkih sigurnosnih institucija, poput policije, i sprečavanja povratka grupe ISIL. Operacija je uspostavljena tokom Trumpovog prvog mandata 2018. godine i više puta je širena od 2021. na zahtjev Bagdada.

Washington je zatražio od saveznika da prekinu misiju već u septembru, rekli su prvi citirani diplomata i još jedan diplomata.

Odvojeno od toga, SAD bi također trebale povući oko 2.500 vojnika iz Iraka prema sporazumu iz 2024. s iračkom vladom, što je zvaničnik američke administracije rekao za POLITICO da je dio Trumpove "posvećenosti okončanju beskonačnih ratova", uz naglašavanje da se taj potez odvija u "bliskoj koordinaciji" s Bagdadom.

Preminuo u 84. godini

Jesse Jackson, "freelance" diplomata: Milošević, NATO bombardovanje i tri oslobođena američka vojnika

Tamer Badawi, ekspert za Irak i saradnik u think tanku Centar za primijenjena istraživanja u partnerstvu s Orijentom, rekao je da sama misija NATO-a nije ključna za sigurnost zemlje. Ali njeno ukidanje, uporedo s povlačenjem SAD-a, moglo bi osnažiti milicije i biti destabilizirajuće za Regionalnu vladu Kurdistana na sjeveru.

Američki zahtjev nailazi na otpor i unutar saveza.

- Nije trenutak za odlazak iz Iraka... vlada želi da budemo tamo - rekao je prvi diplomata.

Drugi diplomata je rekao da se "većina" saveznika slaže da misiju u Iraku treba smanjiti, ali u dužem vremenskom periodu, uz zadržavanje manje operacije.

Smanjenje snaga na Kosovu

SAD su također signalizirale da žele postepeno ugasiti Snage za Kosovo (KFOR) predvođene NATO-om, prema riječima četiri diplomate, što još više zabrinjava evropske saveznike iako su razgovori o tome još u ranoj fazi.

Međunarodna mirovna misija pod mandatom UN-a, koja je počela 1999. godine nakon ratova u Jugoslaviji, trenutno broji oko 4.500 vojnika.

Engjellushe Morina, viša saradnica u Evropskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da misija ostaje neophodna za regionalnu sigurnost. Ako se NATO povuče, to bi moglo ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova, rekla je ona, stvarajući copycat efekt, tj. efekt oponašanja među etničkim Srbima u bh. entitetu Republika Srpska.

Prilično su zabrinuti zbog pokušaja da se misija ugasi, rekao je peti visoki diplomata NATO-a, jer "stvari na Zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati".

Državna imovina

Hoće li spor blokirati put BiH ka NATO-u i EU?

Na upit POLITICO-a, zvaničnik NATO-a koji je govorio u ime organizacije rekao je da "nema vremenskog okvira povezanog s misijom NATO-a u Iraku... ili s KFOR-om", dodajući:

- Ove misije se zasnivaju na potrebama, prolaze kroz periodične revizije i prilagođavaju se razvoju okolnosti.

Za sada nije donesena odluka o okončanju bilo koje operacije. Svih 32 saveznika moraju odobriti početak i kraj misija, proces koji obično uključuje manevrisanje i kampanje pritiska više saveznika, a ne samo SAD-a.

Bez dodatnih saveznika

SAD također vrše pritisak na saveznike da ne pozivaju Ukrajinu i četiri zvanična indo-pacifička partnera Alijanse – Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju – na formalne sastanke na samitu NATO-a u julu u Ankari, rekle su diplomate.

Zemlje bi i dalje mogle biti pozvane na propratne događaje, dodali su, a zahtjev se djelimično opravdava smanjenjem broja sastanaka na samitu.

Držanje partnerskih zemalja NATO-a po strani samita "poslalo bi signal da je fokus možda mnogo više na osnovnim pitanjima NATO-a", rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i viša saradnica na londonskom Royal United Services Institute.

Zvaničnik koji je govorio u ime NATO-a rekao je da će Alijansa "blagovremeno komunicirati o učešću partnera na samitu".

Transatlantska saradnja

NATO paradoks: Kako bi američka pohlepa za Grenlandom mogla sahraniti Zapad

U međuvremenu, osoblje NATO-a je također predložilo ukidanje Javnog foruma s ovogodišnjeg okupljanja, propratnog događaja koji ugošćuje lidere zemalja, stručnjake za odbranu i vladine zvaničnike na različitim panel diskusijama, što obično povećava vidljivost godišnjeg samita.

- NATO je odlučio da ove godine ne organizira Javni forum, već će biti domaćin Foruma odbrambene industrije samita NATO-a na marginama samita u Ankari - rekao je zvaničnik NATO-a.

Civilni službenici NATO-a rekli su glavnim gradovima da je ovaj potez osmišljen radi smanjenja troškova usred nedostatka resursa. Ali prvi i drugi diplomata rekli su da vjeruju da bi to moglo biti indirektno potaknuto pritiskom SAD-a s obzirom na širi pohod Washingtona na smanjenje finansiranja međunarodnih organizacija.

Lungescu je rekla da je ukidanje foruma u skladu s "degradacijom odjela za javnu diplomatiju" pod šefom NATO-a Markom Rutteom, koji nastoji smanjiti i restrukturirati taj odjel otkako je preuzeo dužnost krajem 2024. godine.

Ali u vrijeme kada Alijansa pokušava uvjeriti širu javnost u prednosti svojih aktivnosti i povećanu potrošnju na odbranu, to je "veoma štetno", rekao je treći diplomata.

- NATO mora komunicirati šta se dešava i šta namjerava raditi - rekli su.