Savezna Republika Njemačka započela je proces denacifikacije nakon Drugog svjetskog rata kako bi iskorijenila sve ostatke nacionalsocijalizma. Zakon iz 1949. godine izričito zabranjuje osnivanje stranaka koje veličaju nacizam, dok njihov Krivični zakon oštro kažnjava one koji "odobravaju, negiraju ili minimiziraju, u javnosti ili na skupu, djela počinjena tokom nacističke diktature".

Konkretno, član 130. predviđa kazne od tri do pet godina za poticanje mržnje i ksenofobije, kao i ugrožavanje javnog mira na temelju vjere, rase ili uvjerenja. Sa druge strane, član 86. zabranjuje neustavne simbole kao što su svastika, čak i brkove Adolfa Hitlera. Ministarstvo unutrašnjih poslova svake godine objavljuje popis nezakonitih simbola.

Ustavni sud je u više navrata presuđivao da je očuvanje tih vrijednosti u skladu sa slobodom izražavanja. Međutim, pojavljivanje AfD-a, prve krajnje desničarske stranke od 1945. u parlamentu 2017., normalizira ponašanja i mišljenja koja su bila do sada tabu u njemačkoj politici.

Italijanski ustav zabranjuje rekonstrukciju "u bilo kojem obliku" ugašene Fašističke stranke, a različiti uzastopni zakoni kažnjavaju apologiju fašizma. Konkretno, Scelbin zakon iz 1952., koji je dobio ime po tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Mariu Scelbi, uspostavio je mogućnost raspuštanja formacija koje dijele iste ciljeve sa strankom koju je osnovao Benito Mussolini 1919. godine.

Prema ovom zakonu, tri su stranke raspuštene, a posljednja je bila Nacionalna fronta 2000. godine. S druge strane, član 293.bis Krivičnog zakona predviđa kazne do četiri godine zatvora za krivična djela "pravdanja fašizma" i "obnove fašističke stranke". Nadalje, "propaganda koja se odnosi na fašistički i nacifašistički režim" te "simbolizam i geste fašističke stranke i njemačke nacionalsocijalističke stranke i njihove relativne ideologije" kažnjavaju se kaznom do dvije godine zatvora.

Zabrana fašističkih stranaka postala je ponovo tema talijanskih medija nakon što je ultra desničarska grupa Forza Nuova upala u sjedište sindikata CGIL u Rimu 9. oktobnra tokom demonstracija protiv COVID certifikata. Vlada Maria Draghija sprema se proglasiti je protivzakonitom nakon što dobije zakonsko odobrenje.