Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH), kako je poznato, obustavila je rad. Zbog nedostatka upravljačke strukture nije u stanju da pruža usluge. Nema direktora, upravnog i nadzornog odbora, a 37 zaposlenih već nekoliko mjeseci nije primilo plate. Pored toga, nije im riješen pravni status, ni način finansiranja.
U znak podrške i solidarnosti sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine, biblioteka Instituta za historiju danas je u 12.05 obustavila rad u trajanju od sat vremena.
A u znak solidarnosti digitalni arhiv Infobiro objavio je tekst iz časopisa Sarajevski Dnevnik od 05.07.1945. godine u kojem se najavljuje otvaranje Narodne biblioteke Federalne Bosne i Hercegovine što je danas Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. U tekstu pod nazivom "JEDNA VAŽNA PROSVJETNA TEKOVINA" između ostalog piše: "Novoosnovana Narodna biblioteka federalne Bosne i Hercegovine, uskoro će otpočeti sa radom. Jedan dio knjiga, koje su ustaše i Nijemci 1941. godine raznijeli iz raznih biblioteka, srpskih i jevrejskih stanova, pronađen je po podrumima ustaških ureda i kuća i spašen, dok je veći dio uništen. Isto tako i građanstvo Sarajeva dosta je pripomoglo svojim darovima u knjigama popunu ove biblioteke. Dosada je biblioteka sakupila oko 8.000 knjiga. Za nabavku knjiga odobreni su specijalni krediti. Prema jednoj odredbi NKOJ-a, biblioteka će dobivati obavezne primjerke od svih izdavačkih preduzeća sa područja Jugoslavije. U jednom odjeljenju biblioteke smještene su knjige na ruskom jeziku. Tu se nalaze skoro sva djela ruskih klasika Tolstoja, Dostojevskog, Turgenjeva i drugih. Odjeljenje poklonjenih knjiga broji oko 600 djela. Sam Alkalaj Silvio poklonio je 419 knjiga, od kojih i skupocjeni komplet Majerovog Leksikona u 20 knjiga. Jevrejske knjige iz stanova i sinagoga koje su Nijemci razvukli, donekle su sakupljene. Pronađene ‘knjige su mnogo oštećene radi dugog stajanja u vlažnim podrumima. Ove knjige će biti stavljene na raspoloženje Jevrejima. U nekoliko odjeljenja nalaze se knjige koje je biblioteka kupila od ZUND-a. Među njima se nalazi oko 300 arapskih knjiga. Biblioteka raspolaže sa djelima svih njemačkih klasika. Pored ostalih nalaze se sva Geteova, Šilerova i Hajneova djela. Oslobođenjem Sarajeva u današnjim prostorijama biblioteke ostao je veliki broj raznih njemačkih knjiga od Njemačke akademije koja je tu bila smještena. Među njima ima dosta propagandnog materijala kao i knjiga od naučne i literarne vrijednosti. Ali pored svega toga najveća oskudica se osjeća u djelima naših starijih književnika kao i u djelima štampanim za vrijeme borbe i poslije oslobođenja. Prema izrađenom planu Biblioteka će biti tipa velike javne biblioteke. Potreba za ovakovom bibliotekom osjećala se već odavno. I danas, nakon oslobođenja, naša narodna vlast je uspjela da za kratko vrijeme sprovede u djelo tu narodnu potrebu. Zadatak ove biblioteke biće da sakupi sva djela i izdanja bosonskohercegovačkih pisaca i uopšte sva djela štampana na području Bosne i Hercegovine od prvih štamparija do danas. Za ovakove specifično bosanske knjige biće izrađena specijalna kartoteka. Knjige će u magazinima biti smještene po strukama (naukama). Radi lakšeg pronalaska knjiga biće izrađene tri kartoteke i to azbučna, stručna i lokalna. Knjige će se izdavati čitaocima na čitanje besplatno. Da bi se pomoglo prosvjećivanje širokih narodnih masa, Narodna biblioteka otvoriće svoje filijale po mnogim gradovima i selima Bosne i Hercegovina. Pored filijala osnovaće se pokretne biblioteke smještene u specijalno izrađenim željezničkim vagonima i kamionima. Na taj način naša će knjiga moći prodrijeti i u najzabačenija sela”.
