Kako je Kemi Badenoch postala Margaret Thatcher 21. stoljeća

Britanka nigerijskog porijekla Kemi Badenoch od drugog novembra nova je čelnica britanske Konzervativne stranke. S briljantnom akademskom karijerom i dugim stažem u stranci, ona je u svojoj 44. godini zauzela mjesto koje je nekada držala Margaret Thatcher. Ali činjenica da je žena afričkog porijekla dosegla tu poziciju ne može se objasniti bez priče o usponu nigerijske zajednice – elite najbogatije zemlje na afričkom kontinentu – ​​u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Badenoch je prva crnkinja koja je izabrana na tako visoku dužnost u britanskoj politici, torijevska kandidatkinja za premijerku, nakon izbornog neuspjeha Rishija Sunaka. Sunak je indijskog porijekla, što ukazuje na to da među konzervativcima rasna i kulturna raznolikost nije prepreka – ili nije značajna – za napredovanje. No, možda uspon Kemi Badenoch zahtijeva detaljnije objašnjenje.

Kemi Badenoch nije bogata poput Sunaka ali dolazi iz dobrostojeće nigerijske porodice. Otac joj je bio liječnik a majka profesorica fiziologije. Udana je za Hamisha Badenocha – s kojim ima troje djece – konzervativnog aktivistu od tinejdžerskih godina, a sada voditelja imovinske transformacije u Deutsche Bank.

Ali Kemijin uspon, kaže The Times Magazine, ne može se razumjeti bez razumijevanja uspona Nigerijaca u strukturama moći u Ujedinjenom Kraljevstvu (a možda i u ostatku svijeta). Naravno, ti Nigerijci su elita afričke zemlje, najbogatije na kontinentu i one koja najmanje čini u borbi protiv siromaštva, prema Oxfamu, s privilegiranom političkom i ekonomskom klasom koja iznimno cijeni elitističko obrazovanje u inozemstvu.

Badenochin meteorski uspon je historijski za Englesku i još značajnije postignuće za nigerijsku dijasporu (ima oko 200.000 Nigerijaca u Britaniji), ali za one koji poznaju situaciju u Engleskoj i nije toliko iznenađujući.

Badenoch, objašnjava The Times Magazine, nije jedina Nigerijka na poziciji moći. Časopis navodi dugačak popis visokih osoba u ekonomiji, društvenom životu i politici Ujedinjenog Kraljevstva koje, poput torijevskog vođe, dolaze iz te afričke zemlje. Naravno, oni nisu stereotip kakav se obično zamišlja o afričkim migrantima koji dolaze u malim čamcima i ilegalno prelaze granice.

Badenoch je rođena u privatnoj bolnici u Londonu, gdje su njeni roditelji posebno prisustvovali njezinom porodu. Zatim su se vratili s Kemi u Nigeriju kada je imala samo dvije sedmice. Kao i mnogi drugi Nigerijci, imala je ugodno djetinjstvo u bogatoj četvrti Lagosa, ekonomskog srca Nigerije, sa svoja dva mlađa brata.

U svom govoru iz 2017. godine, kada je ušla u parlament, Badenoch se prisjetila kako je "radila domaću zadaću uz svijeće, jer državna uprava za električnu energiju nije mogla osigurati struju, i donosila vodu u kantama iz bunara, jer vodovod nije mogao opskrbiti vodom slavine". Ali govorila je o problemima s infrastrukturom zemlje, a ne o porodičnim poteškoćama.

Slično djetinjstvo imao je i Nero Ughwujabo, prvi crni savjetnik u Downing Streetu 10 u vrijeme mandata Therese May, a sada strateg u King's Trustu. Odrastao je u Ekuu, u južnoj Nigeriji, prije nego što je s 15 godina došao u London kako bi pohađao privatnu srednju školu. Kaže da je u Africi imao jako lijepo djetinjstvo. "Bili smo bogati. Imali smo različite kuće, vozače, kućnu pomoćnicu. Imali smo sve", prisjeća se.

Majka mu je bila poslovna žena, otac istaknuti crkveni vođa. “Kada smo došli u Britaniju nastaviti školovanje, bilo nam je jasno da ćemo isto tako dobro proći – imali smo ambiciju, volju za uspjehom, sve one stvari koje nigerijski roditelji usađuju u vas od malih nogu. Ono što nam se kod kuće najviše ponavljalo je važnost obrazovanja, obrazovanja, obrazovanja.”

S njim se slaže i Michael Eboda, izvršni direktor firme Powerful Media, advokat i novinar. “Nigerijci imaju gotovo patološku opsjednutost obrazovanjem”, kaže. Eboda je rođen u Britaniji, ali se preselio u Nigeriju živjeti sa svojom tetkom kada je imao 14 godina, nakon iznenadne smrti svoje majke. Sjeća se kako u nigerijskim školama djeca nisu bila poredana abecednim redom, već su na zidovima visjeli popisi koji su poredali učenike prema akademskom uspjehu, od prvog na vrhu do posljednjeg na dnu. “Bilo je sramotno biti blizu dna. U nigerijskim školama vas nisu zadirkivali zbog drugačije odjeće ili loše frizure, već zbog loših ocjena.”

Badenoch je također govorila o svom razočaranju niskim standardima britanskog obrazovnog sistema kada je stigla u Englesku sa 16 godina. Na univerzitetu, briljantna studentica koja je briljirala u matematici i bila nigerijska šahovska prvakinja, je diplomirala s izvrsnim ocjenama računarski inžinjering. Postala je "prava kći Nigerije", gdje je sveti gral imati dijete koje je liječnik, advokat ili inženjer.

Mo Abudu, izvršni direktor filmske i televizijske kompanije EbonyLife Media, koji svoje vrijeme provodi između Lagosa i Londona, kaže da Nigerijce pokreće snažan natjecateljski duh. No, štaviše, “izazove vidimo kao prilike. Rano naučimo da su naporan rad i odlučnost ključni za uspjeh.”

Ughwujabo dodaje još jednu karakteristiku. Britanski Nigerijci, kaže, fokusiraju se na ono što žele i razmišljaju dugoročno. Oni znaju da će se kad-tad suočiti s rasizmom, otvorenim ili prešutnim, i ne vide to kao prepreku uspjehu. "Ako Nigerijce pokušate spriječiti u napredovanju tako što ćete im reći da nemaju pravu diplomu ili kvalifikacije, oni će otići i dobiti diplomu ili kvalifikaciju koja im je potrebna", kaže Ughwujabo. "Ako tada promijenite pravila igre i kažete Nigerijcu da mu trebaju druge kvalifikacije, i oni će otići i dobiti ih."

Kada je riječ o migraciji crnaca, neizbježna su poređenja između ljudi koji su u Britaniju došli iz Nigerije, koja je bila britanska kolonija od sredine 19. stoljeća do 1960. godine i onih koji su došli iz njenih kolonija na Karibima (Bahami, Jamajka...) Eboda objašnjava: “Ljudi koji su došli s Kariba ranih 1950-ih i 1960-ih došli su raditi fizičke i nesigurne poslove koji su bili važni za obnovu zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Nigerijci i drugi Afrikanci srednje klase došli su kasnije i učinili to kako bi se obrazovali u britanskom sistemu. Mit je da su svi došli iz siromaštva.”

Generacija Britanaca i Nigerijaca koja se sada ističe u političkom i gospodarskom životu Ujedinjenog Kraljevstva djeca su te prve migracije. Ali oni su manjina, vrlo mala, u afričkoj zemlji. Nigerija je najmnogoljudnija i najbogatija zemlja Afrike – nalazi se na 12. mjestu u svjetskoj proizvodnji nafte – ali trećina od 206 miliona stanovnika živi u uslovima ekstremnog siromaštva; osim toga, deset miliona djece još uvijek ne pohađa školu, a 40 posto stanovništva nema pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti, prema podacima Oxfama.

Međutim, političko-ekonomski establišment ima svaki zamislivi luksuz i živi u ekskluzivnim rezidencijalnim područjima pa čak i na privatnim otocima.

U Nigeriji vlast dijele dvije stranke koje drže gotovo sva mjesta. Jedna – Sveprogresivni kongres, na čelu s aktuelnim predsjednikom Bolom Tinubuom – zauzima spektar lijevog centra; druga, Narodna demokratska stranka, predstavlja desni centar. Ali oni su u osnovi isti i ne bave se nikakvom strukturnom promjenom u zemlji. U međuvremenu, 86 miliona Nigerijaca mora živjeti s 1,65 dolara dnevno.

Ne i Kemi Badenoch, koja je odrasla u bogatoj nigerijskoj porodici i ne smatra siromaštvo u svojoj zemlji kontroverznim pitanjem. Badenoch svoj konzervativizam pripisuje svojoj frustraciji "londonskim deristima srednje klase" koje je upoznala na univerzitetu i koji su me "naljutili načinom na koji su govorili o Africi..."

"Ovi glupi bijeli ljevičarski klinci", kaže ona, " nisu znali o čemu pričaju.” Pridružila se Konzervativnoj stranci 2005. godine, u dobi od 25 godina, a tokom kampanje 2010. upoznala je svog supruga Hamisha Badenocha, školovanog na Cambridgeu, koji je ubrzo postao njen najvjerniji politički pristaša. Badenoch je došla u Britaniju s odlučnošću da uspije i spremnošću da maksimalno iskoristi dostupne prilike.

U Sjedinjenim Državama podaci Instituta za migracijsku politiku (MPI) sa sjedištem u Washingtonu pokazuju da je Nigerijcima jednako dobro u Americi. Tri milijarde dolara vrijedna kompanija za digitalno programiranje Calendy ima osnivača nigerijsko-američkog porijekla, 43-godišnjeg Topea Awontoa. U međuvremenu, 43-godišnji Wally Adeyemo zamjenik je ministra finansaija, najviše rangirani Nigerijac u Bidenovoj administraciji. Neće biti isto s Donaldom Trumpom na vlasti, ali ista studija da 61 posto Nigerijaca ima fakultetsko obrazovanje, za razliku od 31 posto Amerikanaca. ABC