Na prvom sastanku arapskih šefova država i vlada nakon dugo vremena, Alžir bi rado ponovo dočekao Siriju. Ali zahtjev ruske zaštitne sile naišao je na otpor.
Kako arapske države trenutno gledaju na Moskvu?
Do sada je arapski svijet oklijevao da kritikuje Rusiju i njen agresorski rat protiv Ukrajine. Ali spor unutar Arapske lige, koja se prvi put u tri i po godine sastala početkom mjeseca u Alžiru, otkriva da odnos prema Rusiji nije nužno tako neutralan među svim članicama. Uoči sastanka arapskih šefova država i vlada, domaćin Alžir pozvao je da se moskovski saveznik Sirija vrati u njihove redove. Ali inicijativa je propala zbog otpora nekih zemalja.
"Ovo je udar na diplomatsku strategiju Rusije, koja je uložila znatna sredstva da dokaže da je pouzdan partner arapskim zemljama", piše francuski geopolitičar Pierre Boussel u članku američkog think tanka Carnegie. Rat u Ukrajini "pokazao je da Moskva nije saveznik za koji tvrdi da je".
Arapska liga suspendovala je članstvo Sirije prije jedanaest godina zbog njenog brutalnog građanskog rata. Nastavak je bio izričita želja sirijske zaštitne sile Rusije. Katar, Egipat i Saudijska Arabija su se tome usprotivili. Rijad je opravdao svoj veto rekavši da plan koji je izradila liga za okončanje rata u Siriji nije implementiran. Međutim, neki posmatrači su to što se prestolonasljednik Mohamed bin Salman držao podalje od samita u Alžiru protumačili kao nevoljkost da se pozabave pravim razlozima. Prema zvaničnim informacijama, ljekari su savjetovali de facto vladaru zaljevske države da ne učestvuje.
Međutim, odnos Rijada prema Rusiji teško je shvatiti. Kraljevina je pristala na smanjenje proizvodnje nafte. Sjedinjene Američke Države taj potez vide kao podršku ruskom agresivnom ratu, budući da se Saudijska Arabija i Rusija smatraju vodećim silama u naftnom savezu Opec+. Rijad je tvrdio da su razlozi za odluku bili "čisto ekonomski". Prije dvije sedmice, zaljevska država je tada obećala milionsku humanitarnu pomoć Ukrajini. Na Generalnoj skupštini UN-a, kraljevstvo je, kao i gotovo sve druge arapske zemlje, glasalo za rezoluciju kojom se osuđuju ilegalne aneksije Rusije u Ukrajini.
Protiv je glasala samo sirijska vlada, koja zahvaljujući pomoći Moskve u građanskom ratu ponovo kontroliše oko dvije trećine zemlje.
Ekspert za islam Boussels vidi da je odnos Moskve i Bliskog istoka opterećen, prije svega, zbog ekonomskih posljedica ruskog agresorskog rata. Na primjer, Ukrajina je najvažniji dobavljač žitarica za mnoge arapske zemlje. "Ove ekonomije nikada nisu bile tako slabe", rekao je on. Prema MMF-u, više od 140 miliona ljudi u regionu je u opasnosti od nesigurnosti hrane. Ta tema je i bila na dnevnom redu samita.
Međutim, činjenica da se SAD sve više povlače iz regiona pojačava nevoljnost mnogih arapskih zemalja. Žele da izbjegnu sukobe sa drugim velikim silama, a time i dalja ekonomska previranja. Arapskom stanovništvu mnogo su bliži i ratovi u Jemenu, Siriji i Libiji.
Međutim, ruska upotreba iranskih borbenih dronova u Ukrajini vjerovatno će zabrinuti posebno zaljevske države, koje Iran vide kao egzistencijalnu prijetnju. SAD također trenutno strahuju od iranskih napada na teritoriju Saudijske Arabije. Rastuća vojna saradnja između Moskve i Teherana bi stoga mogla uskoro natjerati zaljevsku monarhiju da zauzme jasniji stav.
Moskva je na početku samita uputila tople riječi 22 zemlje članice "Saradnja između Rusije i njih doprinosi miru u svijetu".
Autor: Cindy Riechau
