Mada se demokratska misao razvija i bogati, još uvijek nije smislila bolje izborno načelo od vrijedećeg “jedan čovjek – jedan glas”. Politički izbori u Bosni i Hercegovini održani su 2. oktobra 2022. godine, po važećem Izbornom zakonu utemeljenom na Dejtonskom ustavu naše države. Po pravilima i uvjetima koji taj Zakon propisuje, građani su izašli na izbore i dali glas onom kandidatu koji im se činio dostojnom osobom da ih zastupa.
Tek što su zatvorena izborna mjesta i pospremani glasački listići, visoki predstavnik za implementiranje mira u Bosni i Hercegovini - bosanskohercegovačkim je političkim subjektima i javnosti uputio svoj neočekivani mail! Neočekivan – jer su izbori upravo obavljeni tačno po zakonskim propisima, pa je svaka nova zakonska intervencija ili izmjena što bi se odnosila i drukčije tumačila zakonske prerogative u perfektuiranoj djelatnosti smatrala krajnje začudnom i fantastičnom!
Mail je stizao na adrese iza 20 sati 2. oktobra 2022. Večernji list na svom portalu objavljuje informativni članak “Objavljena Schmidtova odluka: Visoki predstavnik donio izmjene u korist Hrvata” iste te noći dvadesetak minuta nakon što je Christian Schmidt poslao mail. Visoki predstavnik svoj je Bonski paket nazvao Mjera za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH. Ima ih više i o njima se dosta raspravlja(lo) u javnosti. Neke su, doslovno, porazne! Nije mi poznato da još igdje na svijetu postoji takva “izborna mjera” najprostijom računskom operacijom obezvrjeđivanja vrijednosti čovjekovog izbornog glasa. Schmidt uvodi mjeru “beskrvnog uništavanja” brojčane nadmoćnosti bošnjačkog naroda, da bi se pomoglo hrvatskom, najmalobrojnijem – pa tako jedan glas Hrvata u FBiH vrijedi kao četiri glasa Bošnjaka, a jedan glas Srbima vrijedi kao čak deset glasova Bošnjaka!
Nakon fizičkog uništavanja groznom smrću likvidiranih više od stotinu hiljada Bošnjaka u BiH, a u nekim bh. područjima i okrutnim pogromima sudski procesuiranim u Haagu definiranim genocidom, uz druge velike zločine, primjerice “udruženim zločinačkim poduhvatom”, trebao je još i mirnodopski pritisak na preživjele potomke umorenih?!
Zašto?
Znao sam da su samo u Orwellovoj Životinjskoj farmi “svi ljudi jednaki, a neki jednakiji”. I evo sad, u viziji Njegove ekselencije, u Bosni i Hercegovini. Dobro je neko ovih dana napisao “zapadne vrijednosti Zapad sprečava u Bosni i Hercegovini”. Šta je ostalo od Rezolucije o Bosni i Hercegovini za koju je glasala velika većina zastupnika vladajuće koalicije Bundestaga, objavljene početkom jula ove godine?
Taj je dokument ohrabrio Bosnu i Hercegovinu, dao joj nadu i osnažio podršku njezinim evroatlantskim integracijama. Rezolucijom je Njemačka osudila separatističke i nacionalističke tendencije SNSD i HDZ BiH-a, očitovanim u višekratnim izjavama i zahtjevima njihovih predsjednika Milorada Dodika i Dragana Čovića. “Rezolucija, izvijestili su domaći mediji, sadrži 22 točke, koje se, među ostalim, i zalažu da se sankcioniraju osobe koje teže destabilizaciji i ugrožavanju teritorijalne suverenosti BiH. Isto tako se od političkih vodstava Srbije i Hrvatske traži distanciranje od separatističkih snaga u BiH”, objavio je poznati hrvatski tportal.hr dana 8. 7. 2022. godine.
Brojne političke deklaracije iz zemlje i (demokratskog) svijeta akceptirale su i snažno osuđivale otvoreno i javno negiranje genocida nad bošnjačkim narodom, te slavljenje mrtvih i živih u Haagu presuđenih ratnih zločinaca. A otkako je u našoj zemlji prisutan novi visoki predstavnik, po dopunama Krivičnog zakona (o kažnjivosti negiranja genocida i slavljenja ratnih zločina), što ih je nametnuo odlazeći Valentin Inzko, još nije kažnjena, a niti uhićena ni jedna jedina osoba. A ima ih!
Ali neko moćan i nama običnim smrtnicima nevidljiv režira nevjerovatan preokret postizbornih rezultata, ravna koalicijama i “pripomaže” da zemlja “odahne od nacionalističkih stranaka” i “onih koji blokiraju političke procedure i državne institucije”. Mada dobar dio svijeta zna koje su to stranke i pojedinci, evo, doslovno ih imenom i prezimenom spominje i Rezolucija o Bosni i Hercegovini njemačkog Bundestaga, a neki su i na crnoj listi SAD – Čovićevi i Dodikovi diktiraju tzv. bošnjačkim strankama (SDP-u, NiP-u, Našoj stranki i ostalim), što će i kako će – pod geslom: Ne dirajmo ono u čemu se ne slažemo, razgovarajmo samo o onom o čemu isto mislimo!
I baš bi tako: nema problema, ti meni serdare, ja tebi vojvodo! Nermin Nikšić, predsjednik Socijal-demokratske stranke, najavljuje da će biti na tronu premijera Federacije BiH s 5.000 glasova, a lider Naroda i pravde Elmedin Konaković ministar vanjskih poslova, navodno bez elementarnih referenci za tu poziciju...
A šta sad misle birači? Jesu li njima, malim partijama dali svoj glas ili najvećoj bh. partiji, Stranci demokratske akcije, ili, pak Demokratskoj fronti, koje su, jer se ne sviđaju Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku, kao kužne i prokazane, momci iz osmorke izbacili kao da ne postoji?
NAPOMENA: Redakcija sedmičnog lista Stav odgovara na zahtjeve svojih čitatelja koji su nam u više navrata sugerirali da potičemo bošnjačke intelektualce na reakcije s obzirom na tešku i neizvjesnu političku situaciju u kojoj se našao bošnjački narod. Pokušaji obespravljivanja političke volje Bošnjaka, uzurpiranje njihovih pozicija zagarantiranih konstitutivnošću, sumnjivi koalicijski sporazumi koji navješćuju prodaju nacionalnih i državnih interesa, sve veći polaritet između probosanskih stranaka u Bosni i Hercegovini, sve veća sukobljenost i nejedinstvo unutar bošnjačkog društva povod su da potaknemo reakcije bošnjačkih intelektualaca. Oni imaju što za reći i nisu izumrla vrsta, iako ih se proziva za šutnju. Sedmični list Stav će u narodnim brojevima u rubrici Građanski senat donositi njihova mišljenja, izjave, analize i reakcije koje se tiču aktuelnog stanja u državi Bosni i Hercegovini.
