Građani bosanskohercegovačkih gradova svake su zime nezadovoljni načinom i efikasnošđću kojom se čiste njihove ulice. „Iznenadila ih zima u januaru“, rečenica je kojom se ovdašnji građani svake zime šprdaju sa svojim komunalnim službama. Dok oluja Filomena hara većim dijelom Evrope donoseći velike probleme bogatijim i uređenijim zemljama od Bosne i Hercegovine, sa snijegom se, manje-više uspješno, bore vlasti gotovo svih gradova Evrope.   

Snijeg posljednjih godina stvara velike probleme u New Yorku. Uglavnom se čiste ulice u bogatijim dijelovima grada, veći dijelovi Manhattana i neki dijelovi Brooklyna dok su ostala gradska područja (Queens, Bronx) izolirana. Prošlog mjeseca pale su velike količine snijega a niske gtemperature uzrokovale su prave male ledene sante na pločnicima. Grad je bio zatrpan planinama leda i smeća jer su na kamione kamioni za odvoz smeća bile postavljene grtalice kako bi ulice bile deblokirane.

Iako su u Parizu gotovo pa naviknuti na snijeg, posljednji veći snijeg koji je pao sedmog februara 2018. godine, izazvao je veliki haos u francuskoj prijestolnici i okolnom gradskom području. Izazvao je, također, mnoštvo kritika na račun nadležnih zbog spore reakcije i nepripremljenosti.

Palo je 12 centimetara snijega, ništa vanredno, ali dovoljno da promijeni život i izazove brojne probleme. Oko 900 vozila zarobljeno je preko noći na auto-putu blizu Versaillesa. Autobusi i prigradska željeznica, koje milioni ljudi svakodnevno koriste za putovanje iz predgrađa u Pariz, također su teško pogođeni.

Na velikim područjima nije distribuirana ni štampa ni pošta. Bilo je mnogo Parižana koji su se odlučili za rad na daljinu, što je bila formula koja je u to vrijeme još bila iznimna, ali koju je Covid danas učinio normalnom.

U Rimu obično ne pada snijeg, ali kad padne, Vječni grad potpuno stane. U februaru 2018. godine talijanska prijestolnica pretrpjela je najjače sniježne padavine u najmanje šest godina. Unatoč činjenici da je u osam ujutro prestao padati snijeg, preko noći se nakupilo dovoljno snijega da naruši normalan život gotovo tri miliona Rimljana.

Snježne padavine izazvale su zatvaranje škola, izvele vojsku da uklanja snijeg s ulica, a glavna sredstva javnog prijevoza biola su u haosu, brojne linije su bile otkazane, ceste i stanice zatvorene.

Ove je godine gradonačelnica Virginia Raggi potpisala novi plan o odgovoru Frima na padavine.  Pravilnik, između ostalog, preporučuje vlasnicima i upraviteljima zgrada da trotoare čiste od snijega između 8 i 20 sati. Također se kaže da se u slučaju snijega mogu koristiti samo automobili opremljeni zimskim gumama ili lancima. Ako temperatura padne na negativne vrijednosti, zahtijeva se zavrtanje slavina kako bi se izbjeglo smrzavanje ili pucanje.

U Berlinu su stanovnici svake ulice zakonski obvezni ukloniti snijeg sa svojih pločnika i pješačkih površina, a također ukloniti i eventualni led koji je na njima nastao kako bi se spriječilo klizanje i povrede građana. I vlasnici i stanari smatraju se odgovornima za čišćenje a oni taj posao mogu povjeriti trećim licima. Snijeg i led treba gomilati na rubu trotoara koji gleda na cestu. Strogo je zabranjeno koristiti bilo koju vrstu sredstava za odleđivanje, poput soli, uree ili industrijskih proizvoda.

Uobičajena stvar je bacanje šljunka na pločnik kako bi se izbjegli proklizavanja i padovi. U glavnom gradu Njemačke, ako snježne padavine završe nakon 20:00 sati ili ako se jave tijekom noći, stanovnici moraju izvršiti zadatak nazvan Winterdienst (zimska služba) oko sedm ujutro sljedećeg dana ili ako je nedjelja ili praznicima, oko 9:00 sati. Izuzetak su osobe sa fizičkim ili ekonomskim poteškoćama ili ako su sniježne padavine tolike da se građani ne mogu sami iznijeti sa njima. Tada intervenira općinska brigada.

Berlinski zakon predviđa novčane kazne do 10.000 eura za one koji, namjerno ili iz nehata, ne obave Winterdienst ili bace so ili sredstvo za odleđivanje na pločnik.

Snijeg je u Rusiji toliko čest da skoro pa određuje život nnjenih građana. Između ostalog, obavezna je zimska oprema na svim vozilima u decembru, januaru i februaru. Uz to, obave se pripreme kako se održao normalan ritam života unatoč niskim temperaturama i snježnim padavinama koje obično započinju u novembru i traju do marta.

Moskva sa 12,5 miliona stanovnika ima više od 10.000 plugova i mašina za snijeg. Uz to, svaki kvart ima brigade općinskih radnika, obično zvanih dvórniki koji su zaduženi za održavanje ulica. Zimi to znači čišćenje trotoara i prilaznih puteva od snijega, bacanje soli da se ne bi stvarao led i, u krajnjem slučaju, uklanjanje leda sa javnih cesta.

Da bi optimizirali svoje resurse, ruski gradovi obično koriste samo dio svojih čistača snijega kad je snijeg slab. Ali oni imaju veliku rezervu u slučaju potrebe. Takav je slučaj u Kazanju koji ima oko 1,2 miliona stanovnika. Na njegovim ulicama radi 250 vozila, mašine za uklanjanje snijega i kamioni za odvoz. No, prošlog je vikenda na ulice izašlo još 500 mašina kako bi se izborili sa vanrednom situacijom.

No, pripremljenost ne znači da nema problema, pogotovo kada se snježne padavine pojačavaju i s vremenom potraju. U Krasnodarskom kraju (južna Rusija) oluja je prošle sedmice oko 12.500 ljudi ostavila bez tople vode i grijanja.