Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je prošle godine da se Nijemci moraju pripremiti za rat do 2029. godine.
Njemačka vlada povećava troškove odbrane, a proizvođači automobila razmatraju prenamjenu tvornica za proizvodnju vojne opreme, dok se zemlja suočava s mogućnošću da bi Evropa uskoro mogla biti uvučena u potpuni sukob.
Jedna je firma prepoznala novu tržišnu nišu: uslugu posredovanja u prodaji nuklearnih skloništa.
Vlasnik i direktor firme German Bunker Makler, Peter Aurnhammer, rekao je za Euronews da potražnja za objektima otpornim na eksplozije značajno raste.
Sve više ljudi podiže skloništa u svojim domovima
Njegovi su kupci rasprostranjeni po cijeloj Njemačkoj. Sve više ljudi podiže skloništa u svojim domovima. Njemačka ima velik broj skloništa i bunkera koji su ostali iz Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, ali mnogi od njih zahtijevaju popravke ili obnovu.
Prema internetskoj stranici Bunker Maklera, u Njemačkoj ne postoji nijedno javno sklonište za civile: "Politička dešavanja u prošloj godini dovela su do promjene stavova u društvu, pa porodice sada poduzimaju korake kako bi osigurale vlastitu sigurnost".
Tvrtka nudi građanima koji ne mogu izgraditi vlastita skloništa mogućnost da rezervišu mjesta u slučaju nuklearnog napada. German Bunker Makler također nudi mjesta u takozvanim "hotelima-skloništima" u sklopu prenamjene podzemnih garaža u skloništa u slučaju vanrednog stanja.
Po potrebi, garaže se mogu isprazniti od automobila, postaviti kreveti i zalihe, te uključiti ventilacijski sistemi.
Firma nudi prostore po cijeni između 35 i 89 eura dnevno u mirnodopsko vrijeme, te između 85 i 180 eura dnevno u hitnim situacijama.
Skuplji paket uključuje mjesto u skloništu i sobu u hotelu
Pretplate počinju u mirnodopsko vrijeme, a ugovori traju između sedam i deset godina. Skuplji paket uključuje mjesto u skloništu, sobu u hotelu s četiri zvjezdice, osigurane zalihe hrane za tri mjeseca te prostor za wellness i spa. Jeftiniji paket uključuje samo mjesto u skloništu, a hotelska usluga se može koristiti samo za vrijeme vanrednog stanja.
Prema izvještaju njemačkog Bundestaga iz januara ove godine, postoji 579 skloništa, s otprilike 478.000 mjesta, što je ostatak od 2000 skloništa izgrađenih u nekadašnjim zapadnonjemačkim saveznim državama.
Među njima su podzemne garaže, željezničke stanice i zaštićene bolnice koje su izgrađene za vrijeme Drugog svjetskog rata. Međutim, prema tim podacima, nijedna civilna odbrambena infrastruktura u zemlji nije funkcionalna niti operativna.
Vlada je 2008. godine odlučila napustiti koncept skloništa i prestati s funkcionalnim održavanjem javnih skloništa jer je Evropa tada živjela u relativno mirnim vremenima.
Švicarska je krajem prošle godine najavila da će uložiti oko 250 miliona eura u nadogradnju svojih skloništa za hitne slučajeve. Prema švicarskom zakonu, svaki građanin mora imati pristup skloništu, a svaka nova zgrada mora imati izgrađeno sklonište. Skloništa imaju ojačana vrata za zaštitu od nuklearnih eksplozija.
