"Poruke iz telefona Vahidina Munjića (v.d. direktora Federalne uprave policije) koje je objavio portal Istraga prvo su bile u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Ništa nije poduzeto. Nakon uspostave POSKOK-a, predmet je prebačen u njihovu nadležnost. Ništa nije poduzeto. Upravo zbog toga smo odlučili objaviti poruke. I nastavit ćemo", obznanio je to sinoć portal Istraga. 

Afera "Spengavanje" danima je neizbježna tema u bh. javnosti, a iz pravosudnih institucije "ni pisma, ni razglednice". Nema objašnjenja zašto ništa nije poduzeto iako su tužilaštva duže od godinu dana imala crno na bijelo vrlo ozbiljne materijale koji upućuju na počinjenje više krivičnih djela. U barem jednom tužilaštvu, onom sarajevskom, duže od godine nema "heroja mjeseca", a i nedavno osnovani i pompezno najavljeni Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji (POSKOK), ispostavilo se - obična je glista. Ako se svemu što znamo dodaju i tvrdnje novinara i urednika Avde Avdića da su se prilikom zapošljavanja u policijskim agencijama od kandidat(kinj)a tražile i seksualne usluge, a Avdić tvrdi da posjeduje poruke koje i to dokazuju, onda je nezainteresiranost istražnih organa više nego šokantna.

"S hajrom" i "u skladu s mogućnostima"

Političko-policijska sprega na nivou Federacije BiH rezultirala je, po onome što je objavljeno u medijima, hapšenjima - "spengavanjem" kadrova sa neodgovarajućim stranačkim iskaznicama, i imenovanjima i zapošljavanjima onih sa odgovarajućom. Glavni akteri - federalni premijer Nermin Nikšić, v.d. direktora FUP-a Vahidin Munjić, šefica kabineta federalnog premijera Arijana Huseinović-Ajanović, federalni policijski inspektor Muhamed Ohranović, ministar saobraćaja u Vladi KS Adnan Šteta i drugi. Objavljene prepiske između ostalog su otkrile kako je Ohranović, prema navodima medija spona između Nikšića i Munjića, nagrađen time što mu je supruga imenovana za izvršnu direktoricu u Elektroprivredi BiH. Munjiću je nagrada za lojalnost, što se "našao pri ruci" premijeru u slučajevima spengavanja i kadroviranja, to što mu je rođak dobio poziciju izvršnog direktora u BH Pošti. I tako redom...

Da ne bude zabune, nije se federalni premijer ovdje bavio nezakonitim radnjama kada je tražio da se spengavanja i zapošljavanja završe "u skladu s mogućnostima", on se borio protiv korupcije. To je pojašnjenje koje nam nudi ovih dana u medijima i na društvenim mrežama i nada se, što bi rekla šefica kabineta, da će "s hajrom" i ovo kroz par dana biti zaboravljeno. 

"Nema pravne države ako iz institucija cure dokazi", objšnjava premijer, dok se istovremeno fokus i tobožnja krivica pokušavaju prebaciti na izvore informacija i novinara koji je javnosti obznanio prepiske nakon što, kako je sam naveo, tužilaštva nisu ništa uradila. Novinar u ovom slučaju ne može snositi krivičnu niti bilo koju drugu odgovornost, osim one prema javnosti i javnom interesu, a tu je odgovornost i svoju ulogu više nego opravdao. V.d. direktora FUP-a Munjić ima još besmisleniju odbranu pa se tako žali i na povredu prava na privatnost?! Suvišan je komentar.

Recimo, kada je slučaj "Respiratori" bio aktuelen nije se postavljalo pitanje ko snosi odgovornost za "curenje informacija" niti se javnost pretjerano zabavljala tlapnjama o povredi prava na privatnost. Naprotiv, mediji su u realnom vremenu i u skladu sa medijskim planom Tužilaštva BiH objavljivali najsitnije detalje iz istrage, ali i potpune neistine koje su za cilj imale ubijediti javnost da su tadašnji premijer i ostali akteri pljačkali federalni budžet dok je narod umirao od virusa korona. Presudom Novaliću je utvrđeno da on, niti drugi osuđeni, nije ukrao niti jednu jedinu marku, ali su spinovi i falsificirani "dokazi" dio javnosti do danas ostavili u uvjerenju da je "Fadil krao". Veoma je bitno - on nema stranačku iskaznicu SDP-a.

Još je jedan slučaj gdje se ovih dana povlači paralela sa "Spengavanjem", a radi se o takozvanoj aferi "Asim". Ničega zajedničkog ovdje nema. U slučaju Asima Sarajlića i ostalih, optužnica nije trebala biti ni podignuta jer nije postojao niti jedan dokaz o izvršenju krivičnog djela, niti su akteri tog slučaja uopće bili u poziciji da ga mogu izvršiti. No do danas, iako su Sarajlić i drugi pravomoćno oslobođeni, u javnosti sinonim za nezakonito zapošljavanje i "završavanje" (u skladu s mogućnostima) upravo je Asim Sarajlić. Radilo se, kao što je poznato, o unutarstranačkim izborima u Kantonalnom odboru SDA Sarajevo. Veoma je bitno - Asim Sarajlić nema stranačku iskaznicu SDP-a. 

Selektivno prosesuiranje

Kad je u pitanju Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, veoma je bitno - akteri narednog slučaja imaju stranačku iskaznicu SDP-a. Prilikom izbora u Kantonalnom odboru SDP-a Sarajevo 2019. godine odvijali su se događaji koje je tadašnji kandidat za predsjednika KO SDP-a Sarajevo Irfan Čengić opisao "istima kao u slučaju Asim". 

- O održanoj Konvenciji nikada javno nisam govorio, jer nisam želio ugroziti ugled SDP-a BiH u javnosti, zato su mi pomalo smiješne bile kritike SDP-a na račun afere "Asim" i organizovanja izbora unutar sarajevske SDA, kada su se iste stvari dešavale u izborima za sarajevski SDP. Jedina razlika je što za razliku od Efendića sam ja šutio o tome.

Na volju delegata je dirketno utjecao predsjendik SDP-a BiH i obavljao pozive da ne glasaju za mene o čemu su mi svjedočili sami delegati koje sve mogu imenovati. Organizovalo se okretanje janjetine da se direktori (javnih preduzeća, op.a.) ubijeđuju da glasaju protiv, ljudima poput Mirka Pejanovića, Ante Domazeta, Besime Borić, Karla Filipovića se nije izabralo da budu delegati, dok su među delegatima bili i presuđeni kriminalci. Vrhunac svega je bilo upozorenje šefa kabineta prema delegatkinji da će ostati bez posla u Toplanama ako bude glasala za mene... - riječi su to Irfana Čengića napisane u analizi stanja u KO SDP Sarajevo koju je poslao partijskom vrhu, a Faktor je do tog dokumenta došao i objavio ga 2020. godine. 

Dakle, sama činjenica da se ovdje evidentno radilo o zloupotrebi javnih preduzeća u Kantonu Sarajevo s ciljem da se štimaju unutarstranački izbori, da se nekome prijetilo iz stranke kako će u javnom preduzeću ostati bez posla ako glasa za "pogrešnog" kandidata, više je nego dovoljno za podizanje optužnice. Ali, za razliku od nepostojeće afere "Asim", sarajevsko je tužilaštvo zaključilo "da nije bilo nedozvoljenog utjecaja prilikom biranja delegata koje bi imalo obilježje krivičnog djela, već se radilo o uobičajenim unutarstranačkim lobiranjima"!? U skladu s tim nameće se zaključak da se u slučaju "Asim" radilo o uobičajenom podizanju optužnice u skladu s pripadajućim stranačkim članskim iskaznicama osumnjičenih, kao što se uostalom radilo i u nizu drugih slučajeva. 

Sarajevsko Kantonalno tužilaštvo, a ni novoosnovani POSKOK, ne pokazuju ni najmanji interes da konačno donesu tužilačke odluku u brojnim slučajevima gdje se sumnjiči predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković kao i nekolicina kadrova te, ali i drugih stranaka članica Trojke. 

Još je jedan slučaj aktuelan ovih dana, a glavni akter je federalni dopremijer i ministar Vojin Mijatović. Njega se sumnjiči, zasad u javnosti, da je učestvovao u štimanju dodjele milion i 200 hiljada KM jednom konzorciju. Novac je isplaćen iz federalnog budžeta, tačnije Ministarstva obrta. Podnesena je i krivična prijava protiv ministra. Veoma je bitno - Vojin Mijatović ima člansku iskaznicu SDP-a. 

U slučaju "Spengavanje" moguće je nema krivičnog djela, ni u slučaju Mijatovića, kao što tvrde, uprkos svim objavljenim porukama koje djeluju kao valjani dokazi. Moguće je. Odluku bi trebalo donijeti tužilaštvo ako se tamo nađe neki "heroj mjeseca" kojem stranačka iskaznica aktera ovih afera neće biti prepreka da se pozabavi svojim poslom - "s hajrom" i "u skladu s mogućnostima".