Član rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (NiP) rijetko kada se pojavi u javnosti, iako godinama obnaša javne funkcije, a i kada se pojavi, bolje bi bilo da je ostao "ćutolog".
Ali valjda da ipak pokaže stranačkom šefu i glasačima "da nešto radi" danas se dosjetio da podnese zastupničku inicijativu kojom se traži od Ministarstva civilnih poslova BiH da pokrene proceduru bilateralnih pregovora s Rusijom radi vraćanja u posjed Povelje Kulina bana. Pri tome, zaboravio je da su to i drugi pokušavali, naravno bezuspješno. Ali, važno je narodu "prodavati maglu".
- Povelja Kulina bana temeljni je dokument bosanske državnosti i dio neotuđivog kulturnog naslijeđa BiH. Original se danas nalazi u posjedu Ruske Federacije, a međunarodna praksa omogućava njen povrat putem bilateralnih pregovora - naveo je Zvizdić.
Ako mu ne upali ova ideja, evo nove, koja nije na odmet da se nađe. Druga dva sačuvana prijepisa (kopije) ovog najstarijeg bosanskog državnog dokumenta nalaze se u Dubrovniku, pa kad opet odluči da izviri iz komfora udobnog života na državnim jaslima, neka zatraži i od Hrvatske barem jednu kopiju. Jer, jedna ko nijedna...
Podsjetimo, prema relevantnim historijskim izvorima, Povelja Kulina bana najvjerovatnije je ukradena 1830. godine. U to vrijeme, u prvim decenijama 19. stoljeća, Rusija je bila velika sila koja se u međuvremenu odbranila od Napoleona i sakupljala sve do čega je došla.
Povelja Kulina bana je najstarija bosanska isprava sa našeg tla, pisana bosanskim narodnim jezikom. Ovaj dokument je, ističe se, ne samo najstariji dosad pronađeni i očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslovenskih naroda i država.
Povelja je izdata 29. augusta 1189. godine od strane bana Kulina i predstavlja prvorazredni izvor za proučavanje historije bosanske države i jezika. Snažan je dokaz o postojanju uređene bosanske države, pisarske kancelarije i postojanja suverenog vladara u 12. stoljeću. Zainteresirani kopiju mogu vidjeti u Zemaljskom muzeju BiH.

