UN-ov Populacijski fond (UNFPA) već duže vrijeme približno tačno izračunava datume na koje svjetsko stanovništvo dostiže nove milijarde stanovnika. Prema tim proračunima, pet milijardi stanovnika bilo je dostignuto 1987. godine u vrijeme Univerzijade u Zagrebu, pa je Zagrepčanin Matej Gašpar simbolički proglašen pet milijarditim stanovnikom.
Budući da je šest milijardi, prema proračunima UNFPA, dostignuto 12. oktobra 1999. godine, glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji se tog dana zatekao u Sarajevu, proglasio je tamošnju novorođenu bebu iz bolnice Koševo šest milijarditim stanovnikom Zemlje. Ta beba bio je Adnan Mević, prvi sin Fatime Mević i Jasminka Helaća.
Gotovo se nevjerojatnom doima činjenica da je za povećanje s pet na šest milijardi stanovnika bilo potrebno samo 12 godina (1987–1999). Isto tako, za rast sa šest na sedam milijardi ponovno je bilo potrebno samo 12 godina – i to od 1999. do 2011. (Te je godine obilježen Dan sedme milijarde.)
Iako se zbog malog usporavanja rasta svjetske populacije očekivalo da će za osmu milijardu biti potrebno 16 godina, odnosno UN procjenjuje da bi 2027. godine trebalo na Zemlji živjeti 8 milijardi stanovnika, prema podacima stranice Worldometers, na kojoj možete uživo pratiti rast svjetske populacije, za dostizanje osme milijarde bit će potrebno manje vremena od procijenjenog.
U prošloj godini na Zemlji je živjelo 7,79 milijardi stanovnika, a godišnji prirodni priraštaj je oko 100 miliona, što znači da će 2023. ili 2024. godine zemlja dobiti osam milijarditog stanovnika.
Danas nas na planeti Zemlji, prema podacima Worldometersa, živi 7,89 milijardi ljudi.
