Uprkos njenim ponovljenim pozivima na primirje i ublažavanje humanitarne krize u Pojasu Gaze, koje je direktno uputila izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, entuzijastična veza koju potpredsjednica SAD-a i demokratska kandidatkinja za američke izbore 5. novembra održava sa svojim glasačima, ove sedmice je dovedena u pitanje na mitinzima prekinutim sloganima u korist Palestine. Nisu bili ni većinski ni ometajući, pišu danas španske novine El Pais, ali uobičajeni osmijeh Harris bio je neobičajeno zategnut kada su joj se obratili prisutni propalestinski prosvjednici. Ove sedmice, njen izborni tim je najavio da se demokratska kandidatkinja protivi embargu na oružje za Izrael, uprkos pozivima unutar dijela demokratskih redova da se prihvati ta mjera.
Dana 25. jula, Harris je uvjerila Netanyahua tokom sastanka u Washingtonu da neće šutjeti o humanitarnim troškovima izraelske ofanzive u Gazi. Ipak, prošle sedmice je ušutkala propalestinske aktiviste koji su je prekinuli na najmanje tri mitinga, prvi od njih je bio u srijedu u Detroitu (Michigan). “Sada ja govorim”, reagirala je na povike male grupe prisutnih, koji su insistirali na svojim sloganima. “Znate li šta?” rekla je, u napetijem tonu: “Ako želite da Donald Trump pobijedi, recite to. Ako ne, sada ja govorim.” Grupa je ispraćena do izlaza.
Scena se ponovila u petak u Glendaleu (Arizona). Na drugom masovnom mitingu — prema organizatorima, prisustvovalo je 14.000 ljudi — grupa je počela uzvikivati “Slobodna Palestina”, a ostatak publike ih je utišao povicima “Amerika, Amerika”. Harris, čija kandidatura ima eksplicitnu podršku nekoliko jevrejskih lobija, odlučila se za manje direktan sukob, u vidu napomene na mitingu. “Trenutak,” zamolila je. “Bila sam jasna: sada je vrijeme da se postigne dogovor o primirju i dogovor o taocima. Sada je vrijeme. I predsjednik Biden i ja radimo dan i noć da postignemo taj dogovor o primirju i da dovedemo taoce kući. Tako da poštujem vaše glasove, ali sada smo ovdje da govorimo o ovoj trci 2024.”
Prije svog mitinga u Detroitu, potpredsjednica se nakratko sastala s grupom propalestinskih aktivista. Demokratima je važan svaki glas Amerikanaca arapskog porijekla — mnogi od njih imaju porodične veze s Palestinom — iz presudne države Michigan, koja je do sada glasala za Demokratsku stranku, ali koja je na primarnim izborima uputila ozbiljno upozorenje Bidenu zbog njegove podrške Izraelu, sa 100.000 glasova protesta. Glavni zahtjev aktivista je trenutno primirje, ali i embargo na oružje za Izrael.
Arapski demokratski glasači, koji su još prije mjesec dana smatrali da su njihove aspiracije došle u ćorsokak s Bidenom, s napetošću prate Harris kao njegovu nasljednicu, posebno nakon što je izbacila Josha Shapira, Jevreja i branitelja Izraela, kao svog zamjenika. Ali, sudeći po njenim odgovorima na mitinzima, politička kalkulacija kandidatkinje stavlja poraz Trumpa u novembru ispred zadovoljavanja zahtjeva te male, ali važne grupe glasača. Kako je u subotu upozorila spisateljica Masha Gessen u članku za The New York Times: “Za kampanju koja se počela pozicionirati kao solidarna, humanistička i ljubazna, neprepoznavanje bola i straha glasača arapskog porijekla posebno je šokantno.”
Iza zatvorenih vrata, i do Bidenovog povlačenja, Harris je uspjela izbjeći podjele unutar svoje stranke sa stavom neutralnosti između podrške Izraelu u njegovom navodnom pravu na odbranu i osude palestinskog stradanja u Pojasu Gaze (nakon napada na školu u subotu, broj mrtvih se približio 40.000 prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze).
Međutim, Kamalina javna izloženost kao kandidatkinje neće joj dugo dozvoliti da izbjegava ovu vruću temu, također važnu za najprogresivniju frakciju njene stranke. Ove sedmice, druga predstavnica "Squad" - najljevijeg dijela - izgubila je primarne izbore od umjerenijeg kolege, kojeg je s osam miliona dolara podržao AIPAC, glavni proizraelski lobi u SAD-u. Poraz Cori Bush u Missouriju dodaje se porazu njujorškog Jamaala Bowmana, jednog od najkritičnijih glasova prema Izraelu u Zastupničkom domu, koji je poražen u junu od proizraelskog centrista Georgea Latimera, kojeg je s 15 miliona dolara podržala još jedna jevrejska grupa.
Prošlog četvrtka, kada se očekivao odgovor Irana na ubistvo jednog od lidera Hezbolaha u Bejrutu i lidera Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu, Phil Gordon, Kamalin savjetnik za nacionalnu sigurnost, obratio se na društvenim mrežama kako bi iznio prvu programsku izjavu o ratu kandidatkinje za predsjedništvo. “Harris će uvijek osigurati da se Izrael može braniti od Irana i terorističkih grupa koje podržava Iran (…) Ne podržava embargo na oružje za Izrael. Nastavit će raditi na zaštiti civila u Gazi i odbrani međunarodnog humanitarnog prava.”
Ako bude izabrana, Harris će uglavnom slijediti Bidenovu politiku, koja je od početka rata — a posebno posljednjih mjeseci — zapala u ćorsokak u svojim pokušajima da iznudi primirje zbog izraelskih odbijanja. U petak je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, John Kirby, optužio izraelskog ministra finansija, ultranacionalistu Bezalela Smotricha — i, posljedično, njegovog šefa stranke — da je spreman žrtvovati živote talaca zbog svojih političkih interesa. “Biden neće dozvoliti da ekstremisti skrenu tok stvari, uključujući izraelske ekstremiste koji daju ove smiješne optužbe protiv dogovora o primirju”, rekao je Kirby. Smotrich, koji je dogovor nazvao kapitulacijom, također je izjavio da bi bilo moralno i pravedno izgladnjivati dva miliona stanovnika Gaze kako bi se oslobodili taoci, “iako nam svijet to neće dozvoliti”. Njegove riječi su odmah odbacili SAD, EU, Velika Britanija i Njemačka.
Kako se približavaju izbori u novembru — i prva godišnjica rata u Gazi, 7. oktobra — Kamali, čiji suprug, Jevrej, predvodi inicijativu Bijele kuće protiv antisemitizma, bit će sve teže održavati neutralnost: i prema Izraelu i prema svojim kolegama i propalestinskim glasačima.
