Zemljotres magnitude 5,9 stupnjeva po Richteru pogodio je prošle sedmice pogranične pokrajine Paktika i Khost, na istoku Afganistana. Do sada su pronađena tijela više od hiljadu ljudi.

Zemljotres je zabilježen oko 46 kilometara od grada Khost, u blizini granice između Pakistana i Afganistana. Također je zahvatila okruge Barmala, Ziruk, Naka i Gayan u pokrajini Paktik. Udari su se osjetili na više od 500 kilometara, kako u Afganistanu, tako i u Pakistanu i Indiji.

Nažalost, ovaj zemljotres u ovom dijelu svijeta samo je jedan sa duge liste. Afganistan je zemlja sklona zemljotresima, jer se nalazi u tektonski aktivnoj regiji, na nizu rasjeda uključujući Chaman, Hari Rud, Badakhshan i Darvaz.

U zemlji su česti zemljotresi magnitude veće od 7,0 koji uzrokuju štetu u radijusu većem od 100 kilometara. Posebno je sklona regija Hindukuša. Mnogi ga poznaju po tome jer su tamo stajale Buddhe iz Bamiyana, divovske statue uklesane u stijenu koje su talibani uništili 2001. eksplozivom.

Hindukuš je važan planinski sistem i mjesto je porijekla telurskih kretanja u regiji. Prema NASA-i, svake se godine u ovoj regiji dogodi oko pet potresa magnitude 5,0 ili više.

Nalazi se u blizini ruba evroazijske i indijske tektonske ploče koja se sudaraju. Ovaj sudar, koji je stvorio strm teren i visoke planine, uzrok je čestih zemljotresa. Većina zemljotresa koji pogađaju Hindukuš ima veliku razornu moć. Posljednji zabilježeni je posljedica relativno male dubine udara, samo 33 km ispod površine zemlje.

U posljednjih 10 godina u Afganistanu je u zemljotresima poginulo više od 7.000 ljudi, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova. Godišnje se desi u prosjeku 560 smrtnih slučajeva zbog zemljotresa.

Geografija Afganistana čini se kao metafora za njegovu noviju historiju, punu nestabilnosti i u svojevrsnom trajnom sukobu. Takvu da su i njegova ekonomija i infrastruktura u ruševinama. To je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu. Mnogi njegovi stanovnici su izbjeglice.

Talibani, koji su nametnuli strogi režim nakon razornog građanskog rata, svrgnuti su 2001. nakon američke invazije. Međutim, 2021. godine vratili su se kako bi preuzeli kontrolu nad gotovo cijelom zemljom nakon odlaska američkih snaga.

Svemu tome pridodaju se i učinci klimatskih promjena i, posebno, suše. Očekuje se da će globalno zatopljenje imati ozbiljne posljedice na zemlju u narednim desetljećima. Ujedinjeni narodi očekuju ekstremno povećanje temperatura za više od šest stepeni.