Svijet | 25.07.2026.

Umiješanost Moskve

Je li Rusija pomagala Iranu u napadima na lokacije CIA-e?

Izvještaji o Iranu koji cilja lokacije američke CIA-e prvi put su se pojavili u ranim danima rata SAD-a i Izraela s Iranom.  

Autor:  Al Jazeera

Kada se američki državni sekretar Marco Rubio u četvrtak u Manili sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, na marginama samita zemalja jugoistočne Azije, rat Moskve protiv Ukrajine službeno je bio glavna tačka dnevnog reda.

No, sastanak Rubija i Lavrova održan je u sjeni novih izvještaja koji sugerišu da Rusija možda igra aktivniju ulogu nego što je javno priznala u iranskim napadima na američke vojne lokacije na Bliskom istoku.

Izvještaji o Iranu koji cilja lokacije američke Centralne obavještajne agencije (CIA) prvi put su se pojavili u ranim danima rata SAD-a i Izraela protiv Irana.

Tri dana nakon početka rata, 3. marta, The Washington Post je izvijestio da je ciljana stanica CIA-e u američkoj ambasadi u Rijadu, prema navodima dvije osobe upoznate s tim pitanjem.

Dana 6. marta CNN je, pozivajući se na američke obavještajne izvore, izvijestio da Moskva pomaže Teheranu u lociranju američkog osoblja i aviona u Zaljevu.

Nedavno, u srijedu, novinska agencija Reuters izvijestila je da su iranski napadi dronovima na objekte CIA-e, posebno na ambasadu u Saudijskoj Arabiji, potaknuli američke obavještajne službe da istraže moguću rusku umiješanost, sugerišući da bi efikasnost i preciznost udara mogle ukazivati na moguće dokaze podrške.

Nicole Grajewski, docentica u Centru za međunarodna istraživanja na Univerzitetu Sciences Po u Parizu, objasnila je da je ruska umiješanost u iranske napade bila "realistična“ teorija.

- To se otprilike sumnjalo jer su mnogi napadi koje je Iran izveo bili daleko napredniji od onoga što su ranije radili. Iran nema velike svemirske kapacitete, za razliku od Rusije.

U poređenju s Rusijom, Iran nema dovoljno vojnih satelita za osnovne stvari... čini se vjerovatnim da su postigli dio dogovora s Rusima - rekla je Grajewski za Al Jazeeru.

Međutim, objasnila je da Iran ima vlastite mreže za prikupljanje obavještajnih podataka koje se "često zanemaruju“ kada su u pitanju ciljevi koje bira u regiji.

Dok mnogi analitičari tvrde da odnosi između dvije zemlje nisu toliko savez, koliko brak iz interesa protiv Zapada, Grajewski se ne slaže.

- Oboje su se nekako doživljavali kao akteri koji se suočavaju sa sličnim prijetnjama na globalnoj sceni, a njihova saradnja se zaista intenzivirala od rata u Ukrajini, a još više u posljednje vrijeme. Mnogo su više zavisni jedni o drugima - naglasila je.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. vojno je zbližila dvije strane nakon što je Teheran Moskvi isporučio ključno oružje, ponajviše dron Shahed i balističku raketu Fateh-110, kako bi pomogao u njenim ratnim naporima.

Prošle godine dvije strane su potpisale 20-godišnji Sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu, kojim je obećano povećanje odbrambene saradnje.

Međutim, The Moscow Times izvijestio je da je ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko u tadašnjem obraćanju Državnoj Dumi rekao da sporazum ne znači "uspostavljanje vojnog saveza s Iranom ili uzajamnu vojnu pomoć“.

Rusija je navodno također pomogla Teheranu da poboljša tačnost svojih Shahed-136 isporukom navigacijskog sistema protiv ometanja Kometa-M.

Prema izvještajima iz marta, ostaci pronađeni nakon pokušaja iranskog napada na bazu britanskih Kraljevskih zračnih snaga (RAF) na Kipru otkrili su ruski sistem unutar ostataka bespilotne letjelice Shahed-136.

Rusija je odbacila izvještaj Wall Street Journala o sistemu Kometa-M na iranskim dronovima, nazvavši ga "lažnom viješću“. Ipak, Grajewski je objasnila da američki rat s Iranom "donekle“ koristi Moskvi jer odvraća pažnju s rata u Ukrajini i ima potencijal da oslabi globalnu moć SAD-a.

- Mislim da Rusi ovo vide kao neku vrstu šire bitke za globalni poredak i vide ovo kao pravu kaskadu koja bi mogla dovesti do američkog pada.

Očigledno je da ne žele vidjeti pad Irana, pa je uvijek postojala ta delikatna ravnoteža između toga da Iran ide sam protiv Sjedinjenih Država, ali i da se osigura da Iran ima dovoljnu podršku da preživi i izdrži vrlo težak trenutak u svojoj historiji - smatra ona.

Na kraju, Grajewski je rekla da iranska taktika ima veći utjecaj na tok rata nego bilo kakva pomoć ruskih obavještajnih službi.

- Rusko učešće nije temeljna prekretnica za Irance. Iran je već imao te sposobnosti; već su razvili opsežne snage dronova, opsežne raketne snage Ono što je to učinilo jeste da je Iranu dalo malu prednost i poboljšalo ga - poručila je.

Novi nivo eskalacije

Rusija zatvara njemački konzulat u St Peterburgu, led između Moskve i Berlina nikad veći

Egzodus

Novi izbjeglički val u Brazilu: Kubanci bježe od krize i traže spas na jugu

Gušenje solidarnosti

Američki milioner-komunista James "Fergie" Chambers izdvojena meta u ratu protiv Gaze

"Vjetrovi promjena"

Milei prijeti sankcijama: Novi sukob Argentine i Velike Britanije oko nafte

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh