Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas odbacila je moskovske optužbe da Estonija, Latvija i Litva omogućavaju Ukrajini da koristi zračni prostor tih zemalja kako bi napadala teritoriju Rusije, poručivši da je riječ o lažnom narativu Kremlja.

- Tvrdnje da baltičke države dopuštaju Ukrajini korištenje svog zračnog prostora potpuna su besmislica – i Rusija to dobro zna - napisala je Kallas na platformi X.

Claims that the Baltic States allow Ukraine to use their airspace are utter nonsense - and Russia knows it.

Moscow’s threats against the Baltic States are not a sign of strength, but of weakness.

Russia is failing on the battlefield in Ukraine and is trying to intimidate us…

— Kaja Kallas (@kajakallas) May 20, 2026

Kallas je istakla da prijetnje Moskve upućene Estoniji, Latviji i Litvi ne pokazuju snagu, nego slabost. Prema njenim riječima, Kremlj pokušava zastrašiti ukrajinske saveznike i natjerati ih da odustanu od svojih obveza prema Kijevu.

Pozvala je Evropu da na takve pritiske odgovori jačanjem podrške Ukrajini i dodatnim osnaživanjem vlastite odbrane.

Njene izjave dolaze u trenutku obnovljenih napetosti u baltičkoj regiji, nakon što je Moskva optužila baltičke države da ukrajinskim dronovima dopuštaju prolazak kroz svoj zračni prostor. Kijev i baltičke zemlje odbacili su te optužbe, piše Jutarnji.

Rusi prijete odmazdom

Kyiv Post ranije je izvijestio da je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova zaprijetila baltičkim državama odmazdom ako Ukrajini dopuste korištenje njihova teritorija ili zračnog prostora za operacije dronovima. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je sugerirao da bi Rusija mogla odgovoriti ako članice NATO-a pomažu Ukrajini u napadima na rusku teritoriju.

Spor se dodatno zaoštrio u trenutku kada je Rusija suočena s učestalim ukrajinskim dalekometnim napadima dronovima na naftnu izvoznu infrastrukturu u području Baltičkog mora. Moskva te napade nastoji prikazati kao operacije u koje su uključene članice NATO-a, dok baltičke vlade i dužnosnici EU-a tvrde da Rusija tim optužbama širi dezinformacije i pokušava izvršiti pritisak na ukrajinske saveznike.

Optužbe i u UN-u

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama izjavio je u utorak da Moskva ima informacije prema kojima Ukrajina planira pokretati vojne dronove iz Latvije i drugih baltičkih država, upozorivši da ih članstvo u NATO-u neće zaštititi od ruske odmazd

Ambasador Vasilij Nebenzja, govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o sigurnosnoj situaciji u Ukrajini, rekao je da je Kijev već poslao ukrajinske jedinice za upravljanje dronovima u Latviju te da ruske obavještajne službe mogu utvrditi lokacije s kojih bi se takve letjelice lansirale.

- Ruska vanjska obavještajna služba poručila je da su koordinate centara odlučivanja u Latviji dobro poznate i da vas članstvo u NATO-u neće zaštititi od odmazde - rekao je Nebenzja.

Latvijska predstavnica u Vijeću sigurnosti, Sanita Pavļuta-Deslandes, odmah je odbacila njegove tvrdnje kao "čistu izmišljotinu". Latvijsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je pozvalo na razgovor privremenog otpravnika poslova ruskog ambasadora i uložilo "kategoričan protest" zbog izjava ruske strane.

Tammy Bruce, zamjenica američkog ambasadora pri UN-u, upozorila je da UN "nije mjesto za prijetnje članici Vijeća sigurnosti" i poručila da će Sjedinjene Države poštovati sve svoje obveze prema NATO-u. Bruce nije ulazila u detalje. No članstvo u NATO-u počiva na načelu kolektivne odbrane, a član 5. Sjevernoatlantskog ugovora propisuje da se oružani napad na jednu članicu Saveza smatra napadom na sve.

Pažljivo balansiranje

Ono što daje posebnu težinu ruskim prijetnjama jeste što su izrečene i u Ujedinjenim nacijama. To nije slučajno. Time Moskva pokušava međunarodno legitimizirati mogućnost buduće eskalacije i unaprijed stvoriti narativ da bi eventualni incident u Baltiku bio "odgovor" na NATO uplitanje. Problem za Rusiju je što za sada nije ponudila nikakav javni dokaz za tvrdnje o korištenju baltičkog zračnog prostora.

Istovremeno, ove izjave pokazuju i koliko je osjetljivo pitanje člana 5. Kremlj vrlo pažljivo balansira - želi zastrašiti Baltik, ali bez direktnog sukoba sa Savezom. Zato su prijetnje formulirane dovoljno agresivno da izazovu strah, ali dovoljno neodređeno da ostave prostor za povlačenje.

U političkom smislu, ovo je i informacijski rat. Rusija pokušava prikazati Ukrajinu kao instrument NATO-a, dok EU i baltičke zemlje pokušavaju pokazati da Moskva širi dezinformacije kako bi oslabila podršku Kijevu. U takvom ambijentu svaka izjava postaje dio šire strategije odvraćanja, propagande i testiranja granica protivnika.