Suočeni s administrativnim problemima, izlascima iz države prema Republici Hrvatskoj putem samo dva granična prelaza i uslijed nedovoljnog broja hrvatskih fitosanitarnih inspektora, proizvođači i izvoznici voća i povrća iz Bosne i Hercegovine već treću godinu ulažu ogromne napore kako bi uopće nastavili s plasiranjem svoje robe u Evropskoj uniji.
Naime, Hrvatska je ograničila izvoz biljnih proizvoda samo na granične prelaze Bosanska Gradiška i Bijača, na kojima fitosanitarni inspektori rade radnim danima do 15 sati, dok im je vikend neradni.
U proizvodnju kornišona i šljive uključeno je 10.000 porodica, a Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, ističe da im se nanose veliki gubici, iako su kvalitetom svojih proizvoda našli kupce u Njemačkoj.
Fahrudin Delibajrić, vlasnik firme “Voćar-promet” iz Kalesije koja kupuje robu od pet stotina kooperanata iz Bosne i Hercegovine, opisao je probleme koji ugrožavaju egzistenciju mnogih koji se bave proizvodnjom i izvozom kornišona.
“Kada radite sa svježim voćem i povrćem, rokovi su izuzetno osjetljivo pitanje. Biljka raste i razvija se svaki dan, ne možete je vikendom, kada ne rade inspektori, zaustaviti u tom procesu. U poziciji smo da idemo samo putem Gradiške, kojoj gravitira najveći broj izvoznika iz Krajine i Sjeverne Bosne. Bijača nam je nedostupna. Taj je granični prelaz na jugu, daleko nam je, a i ako bismo tamo prelazili, išli bismo duž cijele jadranske obale, što nema smisla. Svi idu na Gradišku i tu se prave tzv. čepovi. Desetine kamiona su parkirani i čekaju svoj red i po dvadeset i četiri sata.
Ako kamion ne pređe petkom do 15 sati, on tu ostaje do ponedjeljka, kada dolazi inspektor, i vozač opet čeka svoj red za pregled, a tek u srijedu stiže na sjever Njemačke. Nedavno nam se desila takva situacija da su kupcu dovezeni istruhli kornišoni, dakle kornišoni koji su pri utovaru bili u izvrsnom stanju, ali su se u međuvremenu pokvarili i on je, naravno, odbio da to primi, a mi smo pretrpjeli štetu od 30.000 eura po samo jednom kamionu”, pojašnjava Delibajrić, dodajući da isti problem imaju i izvoznici kornišona iz Krajine, a da su u nešto boljem položaju izvoznici smrznutog voća i povrća iako, na kraju, svi trpe posljedice i gubitke ukoliko isporuka kasni.
Ibrahim Tursunović, predsjednik Asocijacije “Bh. šljiva”, dodaje da proces izvoza nije zaustavljen, ali da funkcionira u izuzetno nepovoljnim i otežanim uslovima, zbog čega firma “Maočanka-Commerce”, u kojoj radi, svakodnevno trpi štete.
“Sedmično preko Graničnog prelaza Gradiška pređe između dvadeset i pet do trideset naših vozila. Vikendom idemo preko Srbije i Mađarske, što nam uvećava troškove i u protekle dvije-tri godine mnogo smo izgubili. Patimo se. Srećom, nije nam se dešavalo da nam roba propadne, ali sve bi ovo moglo biti mnogo bolje da nam država radi. Ovako smo zatvoreni, kao u Palestini”, navodi Tursunović.
Isti problemi pritišću i zaposlene u Zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” iz Gračanice, koja je prošle godine izvezla oko 1.300 tona kornišona u Njemačku, Poljsku i Slovačku.
U proteklom su periodu poljoprivredni izvoznici održali niz sastanaka s bh. vlastima i predstavnicima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Obraćali su se Uredu za zaštitu bilja pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine kao i ministru Staši Košarcu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine uputila je apel Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i entitetskim vladama, kao i ministarstvima sigurnosti, transporta i komunikacija te trgovine i ekonomskih odnosa.
Iz Komore su izrazili veliko žaljenje zbog nereagovanja nadležnih u situaciji koja zahtijeva razumijevanje i hitnu reakciju, a dopis su uputili i Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine, Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, državnoj Upravi za zaštitu zdravlja bilja te entitetskim inspekcijama. Poljoprivrednici su nudili moguća rješenja problema, prijetili su štrajkovima i blokiranjem puteva i granica, no sve je bilo uzalud.
“Radi se, uvijek kažu da se radi na ovom problemu, ali se nikada ništa ne uradi. Zašto nam ne otvore prelaz u Orašju, na Izačiću? Ako su u Hrvatskoj ograničeni sredstvima, nudimo da mi pokrivamo troškove fitosanitarnog inspektora, ali pretpostavljam da to članica Evropske unije ne bi prihvatila. Čak im je i jedan naš kupac iz Hrvatske pisao zahtjeve i zamolio da ga stave u povlašten položaj i bili su kao obećali da će mu izaći u susret, međutim, kada je trebalo realizirati njegov zahtjev, to se nije dogodilo”, kaže Delibajrić.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac ranije je podsjetio da je prije dvije godine insistirao na produženju radnog vremena fitosanitarnih inspektora radnim danima od 7 do 19 sati i rada subotom od 7 do 15 sati, što je na kraju hrvatska strana uvažila. No, to nije dugo potrajalo.
Kao jedna u nizu posljedica dugih zadržavanja na granici, prevoznici izbjegavaju angažirati svoje vozače i ustupiti vozila.
“Ako se dva šofera cijeli dan ne pomjere ni jedan kilometar, oni su na gubitku i ne žele raditi, jer ih se plaća po kilometru, a gube vrijeme u kojem bi mogli preći nekoliko stotina kilometara. Druga je opcija da nam zaračunavaju tzv. autodan. Ako neko čeka dvadeset i četiri sata ne svojom krivicom, to se naplaćuje jer je kamion u tom periodu bio van rada. Prevoznici imaju povratne ture i kasne na te utovare, tako da je mali broj onih koji žele prevoziti ovu vrstu robe. Naš dugogodišnji partner, firma 'Mani' iz Srebrenika izlazi nam u susret, ali ljudi iz Brčkog imaju problem jer ne mogu naći hladnjače i vozila za prevoz robe do kupca u Evropskoj uniji”, navodi Delibajrić.
Još je jedan problem i nepostojanje “zelene zone” na bh. strani granice. Posebna traka za brzi protok kamiona s terminskom robom donekle bi olakšala nepovoljnu situaciju, a poljoprivrednici predlažu da Granična policija Bosne i Hercegovine napravi koridor za izvoznike svaki sat vremena i da im se da prvenstvo prolaza.
“Od izvoza šljive i kornišona na osnovu količine i kvaliteta ovogodišnjeg roda moglo bi se zaraditi više od pedeset miliona KM, ali zadržavanje utovarenih hladnjača dva ili više dana ometa rad kupaca u Evropskoj uniji, zbog čega nam naplaćuju penale od 1.500 do 2.000 eura ili otkazuju narudžbe i ugovore. Naši ljudi koji rade na Graničnom prelazu Gradiška nikako da shvate da su hladnjače s ovim proizvodima prioritet u prelasku granice u odnosu na proizvode koji se transportuju pod ceradama. Svugdje u svijetu postoje terminali za hladnjače, postoje zelene trake za njih, a mi ništa od toga nemamo. Od juna do septembra više od hiljadu hladnjača s voćem i povrćem treba da prođe Granični prelaz Bosanska Gradiška”, ogorčen je Selimović.
Duži sušni periodi odrazili su se na ovogodišnji prinos, što je dodatni problem poljoprivrednicima, koji su ustrajni u svojim zahtjevima da bh. vlasti hitno reagiraju i zajedno s hrvatskom stranom pronađu rješenje problema.